Jesu li mlađe generacije otkantale Facebook u korist drugih i zanimljivijih ili je Mark Zuckerberg opet izvukao as iz rukava? Što je sa Snapchatom i Twitterom i kaska li Hrvatska za trendovima u svijetu? Odgovore na ova pitanja daju komunikacijski stručnjaci Krešimir Dominić, Ilija Brajković, Lucija Potočnik, a njih donosi tportal.
Društvene mreže definitivno su obilježile godinu koja je za nama. Njihova moć toliko je narasla da se upravo na njima vode odlučujuće političke bitke i mreže su te, pokazalo se prvi put, na kojima se dobivaju i gube izbori.
No 2017. bila je popriličan izazov i za njih. Svjedočili smo iscrpljujućoj utrci za korisnicima, borbi s lažnim vijestima i problematičnim objavama, što je rezultiralo koliko-toliko kvalitetnijim sadržajem, novim tehnološkim mogućnostima te većim poštivanjem ukusa publike.
A kada se podvuče crta, gdje su na kraju godine Facebook, Instagram, Twitter, YouTube, Snapchat…? Jesu li uspjeli u svojim misijama i po kojoj cijeni? Gdje je u svemu Hrvatska?
Hrvatska ostala u polovici 20. stoljeća
‘Najznačajniji pomak je u spoznaji političkih elita da društvene mreže određuju uspjeh na izborima. Taman smo se u zadnjih 100 godina navikli da se na rezultate izbora može utjecati putem novina, radija, televizije, online objava, a sad odjednom, vidi čuda, to je moguće i putem društvenih mreža! No, bez brige, mi u Hrvatskoj smo sigurni jer smo po tom pitanju i dalje na razini ‘ustaša-udbaš-komunjara’ komentara, dakle negdje smo u sredini prošlog stoljeća. I ne zaboravimo ni na hibridni rat‘, komentira Krešimir Dominić iz Komunikacijskog laboratorija.
Kada analiziramo krvnu sliku mreža, red je da krenemo od najvećeg – carstva Marka Zuckerberga kojemu svake godine u prosincu predviđaju crne brojke, no on ih uporno opovrgava. I dalje je riječ o zapanjujućoj globalnoj sili koja, kako nam ističe Dominić, drži top tri pozicije po broju korisnika: Facebook sa skoro dvije milijarde, a njegove aplikacije za čavrljanje Messenger i WhatsApp s po milijardu korisnika. Nakon toga je YouTube s milijardu te kineske mreže QQ s 877 milijuna i WeChat s 846 milijuna korisnika.
A što je s pričama o tome kako je Facebook dosadio mlađim uzrastima koji su se ekspresno okrenuli drugim mrežama poput Snapchata? I tu je Zuckerberg imao as u rukavu.
‘Ne bih rekao da mladi napuštaju Facebook jer, realno, Facebook ima sve više i više aktivnih korisnika, ali normalno je da se dio pozornosti prebacio na Instagram. Ta društvena mreža je doslovce prekopirala neke dijelove Snapchata koji su mladima bili popularni i tako ih privukla. Danas se Instagram mora uključiti u sve strategije nastupa na društvenim mrežama iako to otvara mnoga pitanja jer je značajno drukčiji od Facebooka i komunikaciju treba prilagoditi. To se za mnoge tvrtke pokazalo kao veliki izazov jer su jedva savladali Facebook, a sad im se pojavila još jedna društvena mreža, koja je još kompliciranija‘, tumači Ilija Brajković iz agencije Kontra.
Kako pojašnjava, ono što se događa i što je značajno za sve smanjenje je organskog dosega na Facebooku.
‘U šest zemalja Facebook je testirao Explore Feed i u njima je primijećen značajan pad organskog dosega. To znači da će brendovi morati sve više ulagati u budžete za oglašavanje, što će dovesti i do značajnih promjena u agencijskom poslovanju. Više neće biti dovoljno samo nešto objaviti – sadržaj će trebati biti sve kvalitetniji i zabavniji, što će povisiti cijene agencija prema klijentima. S druge strane ni kvalitetniji sadržaj neće biti dovoljan bez značajnijih sredstava za budžete. Bojim se da će to najviše naštetiti malima koji nemaju novca da plaćaju agencije i značajnije budžete‘, kaže Brajković.
Instagram pobjednik godine
A kako su se s 2017. godinom nosili ostali?
‘Definitivno bismo Instagram proglasili pobjednikom 2017., a Snapchat gubitnikom. No u 2018. godini bit će zanimljivo vidjeti na koji način će se svi ovi novi formati progurati, odnosno koliko će uspješno doći do postojećih i novih korisnika, kojima je dosta klasičnog brendiranog sadržaja‘, analizira Lucija Potočnik iz Degordiana.
Što se Hrvatske tiče, Facebook se još uvijek čvrsto drži kao broj jedan prema broju korisnika. Iako ima nešto više od dvostruko manje korisnika, Instagram i kod nas raste, dok Twitter, za razliku od trenda u svijetu, ima relativno mali broj korisnika. U Hrvatskoj je Twitter satkan od relativno male zajednice koja se nalazi možda i na marginama cijele ove priče, za razliku od svijeta, u kojem je profiliran više kroz sferu medija.
‘Pratimo svjetske trendove, no dosta sporo. Tako je vani već sad vidljivo da su Facebook preuzeli roditelji, dok su na našem tržištu većinom i dalje najaktivniji korisnici u dobnim skupinama 18 – 24 pa 25 – 34 godine. Vjerujemo da će ovaj trend kod nas biti vidljiviji u narednih godinu ili dvije. Nadalje, Snapchat, iako okarakteriziran kao ‘gubitnik’, kod nas i dalje ima mnogo aktivnih korisnika, pogotovo mlađih, dok je vani očit njihov pomak sa Snapchata na Instagram‘, kaže Potočnik te dodaje kako smo poprilično up to date na YouTubeu.
‘Kod nas je dosta jaka i razvijena youtuberska zajednica – imamo mnogo youtubera, a neki od njih imaju zaista velik broj subscribera. Možda to nije generalno poznato, ali oni koji prate YouTube i koje to zanima, mogu pronaći mnogo kvalitetnih youtubera čiji svjež sadržaj mogu pratiti iz tjedna u tjedan‘, napominje.
Utjecaj Kine
Iduća godina, slažu se naši sugovornici, donijet će novi set izazova.
Na području Hrvatske vjerojatno će se pojačati razlika između onih koji koriste Facebook: više će ga upotrebljavati stariji, dok će mlađi otići na druge mreže.
‘Instagram i YouTube još će ojačati, dok će Snapchat izgubiti dio aktivnih korisnika. Twitter, koji se profilirao kao mala zajednica u Hrvatskoj, i dalje se dosta dobro drži, jer iako je korisnika malo, oni su izrazito aktivni i povezani’, predviđa Dijana Dretar iz Degordiana.
Na širu, globalnu, perspektivu osvrnuo se Dominić te strepi od državne kontrole interneta, samim time i društvenih mreža.
‘Ledi mi se krv u žilama kad pomislim na ono što slijedi u Kini i to nije predviđanje, već izvjesnost: uz već postojeću potpunu kontrolu države nad internetom i društvenim mrežama, slijedi kreiranje social credit scorea svakog građanina prema aktivnostima koje građani (i njihov krug prijatelja!) objavljuju na društvenim mrežama‘, zaključio je Dominić.
Jedno je jasno – moć društvenih mreža veća je nego ikada, a time i odgovornost njihovih kreatora za sadržaj i smjer kojim putuju u 2018. Što se marketinške strane priče tiče, više nije dovoljno samo nešto objaviti, nego je nužno to kvalitetno napraviti.
No oni koji najodgovornije pristupe svojim zadaćama i na vrijeme se prilagode novim mogućnostima iduće godine nemaju razloga za brigu.
