Već iduće godine globalno gospodarstvo će vjerojatno početi kliziti prema krizi koja će najgore pogoditi Europu, a Hrvatska jedva da je izašla iz prošle.
Doduše, u Hrvatskoj se ni sadašnjost ne čini nimalo svijetlom, ali prema podacima državnog zavoda za statistiku, čak smo i mi po prvi puta od 2002., otkako se prate ti podaci ostvarili suficit. To samo znači da će nas mračna vremena koja najavljuju analitičari samo još teže pogoditi.
MMF, prema posljednjim podacima predviđa kako će se rast globalnog gospodarstva ponovo ubrzati ove godine. No već iduća se ne čini nimalo ohrabrujućom. A Europa bi mogla ispaštati više od svih ostalih svjetskih gospodarstava.
Nakon što je Trump nabio carine na kineski čelik, otvoreni gospodarski rat nikada nije bio izvjesniji. Nakon sukoba sila u Siriji i američkog povlačenja iz nuklearnog sporazuma s Iranom, Bliski istok prijeti novim, još krvavijim ratovima. Rusija se sve više odmiče od Zapada i od globalne ekonomije. Europi prijeti Brexit, a istodobno se ne čini kao da je išta naučila iz prošle krize. Trenutni gospodarski rast stoji na prilično klimavim temeljima koje bi bilo koji od ovih geopolitičkih rizika mogao srušiti. Javni i privatni dug su prilično veliki.
Svjetski BDP ove godine će narasti za 3,9 posto ( prošle godine rast je iznosio 3,8 posto), predviđa MMF. “Ali nakon nekoliko kvartala, rizici vode padu”, procjenjuje MMF. Među glavnim rizicima navode “eroziju potpore globalnoj ekonomskoj integraciji” ( odnosno sve veči ekonomski protekcionizam i moguće trgovinske ratove), “niz neekonomskih rizika” poput “geopolitičkih napetosti, političkih sukoba i klimatskih katastrofa”, navodi MMF.
U takvom razvoju događaja, Europa ne stoji baš najbolje. Iako je gospodarski rast trenutno snažan, slabiji je nego u ostatku svijeta – 2018. Europi se predviđa rast od 2,5 posto, dok SAD-u 2,9 (a zemljama u razvoju i rastućoim tržištima 4,9). EU bi osim toga lako postao kolateralna žrtva trgovinskog rata Kine i SAD-a, ako taj sukob ozbiljno uzdrma svjetsko gospodarstvo.
Prošlog tjedna, direktorica MMF-a Christine Lagarde upozorila je kako je “multilateralni sustav međunarodne trgovine pod rizikom da se raspadne”. Slično je upozorio i Benoît Cœuré ranije ovog mjeseca, komentirajući sukob Kine i SAD-a. “U trgovinskom ratu ne postoje pobjednici nego samo veći ili manji gubitnici”.
Sami sebi stvorili krizu
No najveći rizik za EU nisu geopolitički faktori ili sukobi (drugih) velikih sila nego to što nema učinkovite alate kojima može regulirati teške ekonomske katastrofe. U idućoj velikoj krizi, EU se više neće moći oslanjati na monetarnu politiku jer je Europska banka već uglavnom dala sve što je mogla – izbacila na tržište jeftin novac, a neke od najvećih europskih gospodarstva i dalje su prezadužena da bi se mogla osloniti na fiskalne stimulacije kako bi se izvukle, ako se za time ukaže potreba.
“Još čekamo reformu francuske javne potrošnje, još čekamo da se Italija sabere i zbroji, još čekamo da Njemačka shvati kako mora učiniti više na reformi svoje ekonomije, a europske vlade se ponašaju kao da imaju svo vrijeme ovoga svijeta”, javlja net.hr.