svetac i mučenik

Blagdan je Sv. Krševana, zadarskog zaštitnika kojemu je na današnji dan odrubljena glava jer se nije htio odreći vjere

Arhiva AZD/Ilustracija

Krševan, akvilejski mučenik iz IV. stoljeća, istaknuo se u doba Dioklecijanova progonstva beskompromisnom vjerom u Isusa Krista. Predaja ga povezuje sa svetom Stošijom ili Anastazijom. Prema predaji on joj je bio vjeroučitelj. Dok je Stošija bila u tamnici, Krševan ju je svojim pismima tješio i bodrio. Krševan je sam bio stavljen na veliku životnu kušnju. Bio je nagovaran da se odrekne vjere. Ako to učini, ponuđen mu je visoki, upravni položaj: prefektura i konzulat Rimske provincije. Krševan je odbio tu laskavu karijeru, samo da ne zaniječe sebe i ne pogazi svoje vjere.

Najvjerojatnije na današnji dan, 24. studenoga, Krševan je zbog vjere bio smaknut. Odrubljena mu je glava.

Povijesno nije moguće utvrditi koje je godine tijelo sv. Krševana iz Grada, pokraj Akvileje, preneseno u Zadar. Po predaji to se dogodilo 649.godine.

Prvi povijesni spomen o crkvi Svetog Krševana u Zadru imamo u ostavštini gradonačelnika – priora Andrije iz godine 918. Na temelju te oporuke Sv. Krševan – tako se obično naziva njegova crkva – spominje se ravno prije 1057 godina. Nema sumnje da je štovanje sv. Krševana u Zadru starije od te godine.

U prvom redu štovanje sv. Krševana obdarilo je Zadar prekrasnom i skladnom crkvom, draguljem i ljepoticom romaničkog graditeljstva. Crkvu je 4. svibnja 1175. posvetio prvi zadarski nadbiskup Lampridije koji je bio domaćin papi Aleksandru III.

Crkva Sv. Krševana i zvonik do nje jedini su sačuvani dio nekad prostrane benediktinske opatije, začete još u ranome srednjem vijeku. Podignuta je na mjestu rimskog emporija, a prema tradiciji, na tom se mjestu u 6. st. nalazila crkvica sa samostanom eremita Sv. Antuna, umjesto koje je u 10. st. podignuta benediktinska crkva Sv. Krševana.
Zanimljivo je da se zvonik počeo graditi 1485., a do današnje visine izgrađen je 1546. godine. Nikada nije dovršen.

Sveti Krševan je oličenje borbe Zadrana za samostalnost i slobodu svoga grada. Kad je Zadar bio samostalan, Sveti Krševan je cvao. Kada su Zadrom vladali tuđinci: Mlečani, Francuzi, Austrijanci, Sveti Krševan je bio u oporbi i proživljavao svoje vanjske i unutrašnje krize koje su dovele do utrnuća i dokidanja samostana. Francuska je vladavina 1807. god. dokinula samostan. Za vrijeme II. svjetskog rata zapaljive su bombe god. 1944. uništile samostansku zgradu koja je od god. 1807. služila za licej i gimnaziju.

Sveti Krševan prikazan je i kao lik viteza u oklopu na konju, a nalazi se na grbu i zastavi grada, te na više spomenika i građevina u gradu.

Ostavi komentar koristeći Facebook



 

Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar