NAJVEĆI KRŠĆANSKI BLAGDAN

Znate li otkada slavimo Uskrs i zbog čega on svake godine nije u isto vrijeme

Arhiva AZD/Ilustracija

U spomen na Kristovo uskrsnuće, kao temelj kršćanske vjere, danas se slavi Uskrs, najstariji i najveći kršćanski blagdan. Uskrsnuće Isusa Krista temeljno je vjerovanje kršćanstva koje kazuje da je Bog treći dan uskrsnuo Isusa iz mrtvih i on daje nadu da će i čovjek, baš poput Isusa, jednog dana uskrsnuti, odnosno da ga negdje drugdje čeka vječni život te ga podsjeća na zahvalnost Spasitelju.

Ove nedjelje slavimo Uskrs, najstariji i najveći kršćanski blagdan, nakon što smo punih 40 dana, od Pepelnice, proveli u korizmi. Spomen Kristova uskrsnuća, kao temelj kršćanske vjere, slavi se jednom godišnje, od sredine drugog stoljeća, no njegova proslava nije određena datumom te je zbog toga kroz povijest često dolazilo do razmirica među kršćanima, a dogovor oko zajedničkog datiranja u zapadnom i istočnjačkom kršćanstvu nije postignut ni do danas, piše tportal.hr.

Najveći kršćanski blagdan za vjernike ima veliku važnost, jer osim što je Isus ispunio obećanje da će pobijediti smrt i time nam pokazao da mu možemo vjerovati vezano uz sva ostala njegova obećanja, njegovo nam uskrsnuće ulijeva i sigurnost da će vladar vječnog Božjeg kraljevstva biti živi Krist te daje nadu da ćemo i sami uskrsnuti. Uz sve to, Uskrs ukazuje na to da Božja sila, koja je vratila Krista iz mrtvih, može u život vratiti moralno i duhovno mrtve te nam pomoći da se mijenjamo i rastemo.

Uskrs ne slavimo svake godine u isto vrijeme. Znate li zašto?

Blagdan Uskrsa ne slavi se u isto vrijeme svake godine, već u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, to znači da blagdan Uskrsa može biti samo unutar tog perioda.

Za razliku od Božića, koji slavimo 25. prosinca, Uskrs nije strogo vezan za datum i slavi se uvijek nedjeljom. Kroz povijest su postojale brojne prepirke oko datiranja, a razmimoilaženja su razriješena na prvom ekumenskom koncilu u Niceji 325. godine. Određeno je da se Uskrs slavi u nedjelju nakon prvog punog mjeseca – uštapa, što su računali astronomi u Aleksandriji. Od srednjeg vijeka to je pravilo pojednostavljeno: Uskrs se slavi u nedjelju poslije punog mjeseca na sam dan ili poslije ekvinocija. No to baš i nije dosljedno slijedilo crkvena pravila.

Crkva je rabila vlastite metode datiranja Uskrsa sve do 6. stoljeća, kad je preuzela aleksandrijsku metodu. Zbog razlike u upotrebi gregorijanskog i julijanskog kalendara zapadne i istočne crkve imaju različite datume proslave Uskrsa, a koji se ponekad i poklope.

Pripreme za proslavu

Sve počinje Čistom srijedom ili Pepelnicom, kojom ujedno započinje razdoblje što traje 40 dana i naziva se korizma, a u kojoj se kršćane poziva na pokoru kroz molitvu, post i dobra djela. Korizma završava Velikim četvrtkom koji, uz Veliki petak i Veliku subotu, čini Vazmeno trodnevlje. Na Veliki petak, dan Kristove muke i smrti, utihnu orgulje i crkvena zvona, nema misnog slavlja i vjernici se u crkvi okupljaju u tišini, a za katolike su obavezni post i nemrs.

U noći između Velike subote i Uskrsa održava se u crkvama uskrsno ili vazmeno bdijenje, na kojemu se slavi za Rimokatoličku crkvu najvažnija sveta misa u liturgijskoj godini i njome počinje uskrsno vrijeme. Liturgija započinje paljenjem uskrsne svijeće, koju svećenici unose u zamračenu crkvu te se njen plamen prenosi na svijeće vjernika, a vatra simbolizira novi život i uskrsnuće. Tijekom mise pali se i uskrsna vatra na uskrsnoj svijeći.
Savršen trenutak za krštenje

Budući da se u prošlim vremenima Uskrs smatrao savršenim trenutkom da se primi sakrament krštenja, upravo se na toj misi novi članovi pridružuju Crkvi, a stari obnavljaju zavjete. Na sam Uskrs vjernici na jutarnju misu donose košare s hranom koja se blagoslivlja tijekom bogoslužja. U košari s hranom, koju će vjernici blagovati za uskrsni doručak, nalaze se kuhana šunka i drugi suhomesnati proizvodi, kruh, mladi luk ili rotkvice, a neizostavni dio svake uskrsne košare su šarena uskrsna jaja koja se ukrašavaju na Veliku subotu.

Slavi se Kristovo uskrsnuće pa se pjevaju veselije i svečanije pjesme, a treća od pet crkvenih zapovijedi nalaže vjernicima da se barem jednom godišnje ispovjede i o Uskrsu pričeste.

Ostavi komentar koristeći Facebook

Tagovi:


 

Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar