Trećina osoba želi raditi i nakon umirovljenja, a niski prihodi nisu jedini motiv, pokazuje istraživanje o radu u mirovini koje je pokazalo da su ispitanici s višim stupnjem obrazovanja spremniji nastaviti s radom u trećoj dobi, priopćio je u četvrtak MojPosao.
Istraživanjem se htjelo doznati koliko su hrvatski građani otvoreni za rad i u umirovljeničkim danima, kakve poslove i pod kakvim uvjetima bi radili, a ako kategorički odbijaju tu mogućnost, zašto je to tako.
Dok je 35 posto ispitanih otvoreno za rad, pri čemu bi punu satnicu htjelo raditi devet, a skraćeno radno vrijeme 26 posto njih, na rad u trećoj dobi 42 posto ispitanika pristalo bi isključivo ako nemaju financijskih mogućnosti za preživljavanje. Četvrtina ih pak ni pod kojim okolnostima ne želi raditi u mirovini, pokazuje istraživanje.
Ispitivanje pokazuje da stupanj obrazovanja utječe na spremnost na rad, kada je viši i razina spremnosti za zaposlenje u mirovini je viša. S radom želi nastaviti gotovo 40 posto visokoobrazovanih, 35 onih s višom naobrazbom i 30 posto sa srednjim obrazovanjem. Također, što su mjesečna primanja ispitanika viša, to su otvoreniji za rad u mirovini, istaknuto je.
Stariji ispitanici, koji su samim time bliže umirovljenju, lakše prihvaćaju mogućnost rada u mirovini. Čak 53 posto starijih od 46 godina odlučilo bi se na rad u mirovini, a taj stav dijeli i 36 posto ispitanika između 36 i 45 godine, te 32 posto onih u dobi od 26 do 35 godina.
Gotovo 70 posto njih bi u mirovini nastavili raditi svoj ‘stari’ posao dok bi trećina radila nešto drugo, pri čemu su žene otvorenije za promjenu od muškaraca.
Zbog dodatnih financijskih sredstava ili nemogućnosti preživljavanja s mirovinom radilo bi 70 posto ispitanih, a ostali zbog osjećaja produktivnosti ili socijalnog kontakta s drugima.
Razlozi zbog kojih se ispitanici ne bi zaposlili u mirovini uglavnom su bavljenje hobijima i provođenje vremena s obitelji, ali i potreba za odmorom te stav da umirovljenici oduzimaju posao mlađima.
