PORAŽAVAJUĆI PODACI

Velika nezainteresiranost: Čak 600 tisuća Hrvata ne radi i ne traži posao!

Arhiva AZD/Ilustracija
Tamni način

U Hrvatskoj je čak 600 tisuća ljudi starijih od 25 godina i mlađih od 65 godina koji niti rade niti traže posao. Većina njih, pokazali su novi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), u godinama je kada se teško zaposliti odnosno stariji su od 50 godina, ali je među njima i gotovo 190 tisuća mladih ljudi koji bi mogli raditi, ali su neaktivni. To je kontingent radnika koji je zanemaren, a među njima nisu samo slabo obrazovane osobe, kako bi se na prvu ruku moglo zaključiti, nego visokoobrazovane, i to žene i muškarci. Zanimljivo je da među neaktivnim građanima ima više akademski obrazovanih žena nego muškaraca.

Udvostručenje troškova

Nije moguće procijeniti u kojoj su dobnoj skupini visokoobrazovani neaktivni građani, jesu li možda većina njih umirovljenici, ali je činjenica da u Hrvatskoj niti radi niti traži posao čak 204 tisuće visokoobrazovanih. Pritom je tu gotovo 97 tisuća muškaraca i 107 tisuća žena. Takva nezainteresiranost za posao građana za koje bi bilo prirodno da rade govori ili o rentnoj ekonomiji ili o sivim djelatnostima u Hrvatskoj. Potpuno je nelogično da u zemlji postoji tako mnogo ljudi koji ne žele raditi pa se nameće zaključak da ostvaruju prihode od kapitala ili nisu prijavili odlazak iz Hrvatske pa rade u inozemstvu, a statistika ih vodi i dalje kao naše sugrađane.

S druge stane spektra je oko dvjesto tisuća neobrazovanih ljudi koji nisu završili ni osnovnu školu i vjerojatno su na socijalnoj skrbi jer sa svojim kvalifikacijama teško mogu naći adekvatno radno mjesto. No i u toj skupini može se pronaći potencijal za pomoćne radnike u turizmu i građevinarstvu kojima nedostaje najviše radnika. I dok 600 tisuća ljudi u Hrvatskoj ne želi tražiti posao i raditi, uvozimo gotovo 70 tisuća stranih radnika.

Veliki broj radno neaktivnih koji ne traže posao je, nažalost, jedna od karakteristika našeg tržišta rada. To je rezultat vrlo propusnog sustava socijalne zaštite gdje možete izvlačiti razne beneficije i prihode poput besplatnog zdravstvenog osiguranja, doplataka za djecu i druge socijalne naknade zbog kojih nekima to dođe povoljnije nego raditi za 4-5 tisuća kuna. Među tih 600 tisuća ljudi u dobi od 25 do 64 godine je dio ljudi koji zarađuju u sivoj zoni i relativno dobro žive, poput iznajmljivača apartmana, pretpostavljam da je tu i dio neodjavljenih građana koji su otišli iz zemlje. Mi smo potpuno neuređen sustav. Apsurdno je da imamo samo oko milijun i pol ljudi koji rade i nose na svojim leđima mirovinski i zdravstveni sustav, toliko puno radno neaktivnog stanovništva za koje treba plaćati zdravstveno osiguranje te istodobno toliku potražnju za stranim radnicima. U uređenim zemljama se ne može dogoditi toliki broj radno neaktivnog domicilnog stanovništva i istodobno takva potražnja za stranim radnicima jer time udvostručujete troškove. Jad i čemer, govori politolog i ekonomist prof. dr. Luka Brkić.

Neaktivnost Hrvata na tržištu rada ogleda se i u tome da je stopa zaposlenosti manja od 50 posto. Radi nas 1,66 milijuna od 3,5 milijuna ljudi koji su u godinama u kojima su radno sposobni. Ipak, stopa zaposlenosti raste od ulaska Hrvatske u EU jer je u prvim mjesecima 2013. radilo 1,54 milijuna građana.

Od ulaska Hrvatske u EU, a prije svega uz pomoć kontinuiranog rasta ekonomije zabilježenog u gotovo četiri godine stvorilo se novih 120 tisuća radnih mjesta. Zanimljive su i brojke o broju zaposlenika na ključnim pozicijama u društvu. Iako su žene u pravilu obrazovanije od muškaraca, znatno ih je manje na visokim pozicijama.

Na liderskim pozicijama, od onih u poslovnom sektoru do onih u politici, tri je puta manje žena nego muškaraca. Menadžerica, članica uprava i političarki u Hrvatskoj je 22.000, a muškaraca je na tim pozicijama čak 60 tisuća. Stubu niže, na pozicijama odgovornih znanstvenica, inženjerki i ostalih profesionalaca, više je žena, i to za trećinu. Time se dokazuje da žene nerado preuzimaju odgovornost za liderske pozicije, ali u nas postoji “stakleni strop” koji im priječi napredak.

Radimo premalo i prekratko

Nova statistika DZS-a dala je podatke i o nezaposlenima. U Hrvatskoj ih je oko 136 tisuća po anketnoj nezaposlenosti, a oko 154 tisuće po registracijama na birou, no i tu je puno sive zone jer čak trećina, točnije 51 tisuća ljudi koji su se registrirali na HZZ-u, po anketi sebe ne drže nezaposlenima.

Ti podaci ukazuju na ključni problem Hrvatske, a to je da radimo premalo i prekratko. Lani je samo 65,2% građana u dobi od 25 do 65 godina u Hrvatskoj radilo, pa od nas rade manje samo Grci i Talijani. Premašila nas je i Španjolska, a pola zemalja EU ima stopu zaposlenosti veću od 75%, pri čemu najvišu ima Švedska – 82,6%. Više rade i Slovenci koji su na granici standarda EU sa 75%. Takav nerad nije održiv, a da je to tako pokazuju i podaci iz razvijenih zemalja u kojima se radi puno, ali i živi bolje, piše Večernji.

Ostavi komentar koristeći Facebook



Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar