Prof. dr. sc. Branko Grisogono je za Večernji list rekao kako postoje prognoze koje pokazuju da će se zbog otapanja polova razina mora podići od 60 centimetara do preko jednog metra, što je jako važno za obalu u Stonu, Malom Lošinju, Krapnju, Olibu, Silbi…
Najsnažniji uragan u povijesti, Dorian doslovno je razorio Bahame. Uništio je 13 tisuća domova i odnio pet života. Da je sezona najvećih uragana tek počela, kazao je u Studiju 4 HRT-a prof. dr. sc. Branko Grisogono, klimatolog te dodao kako su na ovom području gdje hara Dorian niske obale, osjetljive na visoke valove koji će sada doći.
Govorio je i o klimatskim promjenama i kakav je njihov utjecaj na Jadran.
Kada uragan prolazi preko kopna svojim centralnim dijelom, onda imamo dva naleta – kazao je. Rekao je i kako je gradnja kuća na Bahamima “mekana”. Ne može se bitno utjecati na uragane, oni nastaju prirodnim procesom, potvrdio je klimatolog.
“Uragani koji se javljaju u srednjem Atlantiku, oni se već počinju stvarati od zapadne obale Afrike u tzv. istočnim valovima te dolazi do neravnoteže između podloge, odnosno jako toplog oceana, donje atmosfere i gornje atmosfere, odnosno stratosfere. Tu je velika razlika u temperaturama”, istaknuo je i dodao kako se tek jedan od tisuću nukleusa koji bi mogli postati uragan, piše Večernji list.
Geoinženjering je još predaleko da bismo, kaže, mogli utjecati na uragane.
“Mi danas znamo da su uragani osjetljivi na klimatske promjene, ali detalji se ne znaju,” dodao je.
“U Jadranu se pojavljuju pijavice koje nisu u nikakvom srodstvu s uraganima. One se javljaju pri jakim kumulonimbusnim oblacima, kada se pojavi jako vrtloženje u zraku, a to je puno manja skala vremenski i prostorno”, kazao je Grisogono i dodao kako pijavice više možemo gledati kao mini tornada i na njih rotacija zemlje nema utjecaja, za razliku od ciklona u Mediteranu.
Na ovom području još nam ostaje bura i jugo, ali ne znamo hoćemo li imati više ili manje pijavica. Ima pokazatelja da se vrijeme intenzivira na širem području Hrvatske, uključujući i Jadran, naglasio je. Dodao je kako se mijenja opća cirkulacija atmosfere, tako da svoj utjecaj imaju Alpe, Apenini, oblik Jadrana kao izloženog bazena. U ovoj velikoj kuhinji, može se očekivati sve više iznenađenja u prosjeku. Grisogono govori kako postoje prognoze koje pokazuju da će se zbog otapanja polova razina mora podići od 60 centimetara do preko jednog metra, što je jako važno za obalu u Stonu, Malom Lošinju, Krapnju, Olibu, Silbi…
Podizanje svjetskog mora utječe i na Jadran, tako da se javljaju nagle promjene, kada se tzv. morski uspori sinkroniziraju s običnim ciklonima što prolaze preko Jadrana – rekao je. Jadransko more je ove godine bilo iznad prosječno toplo i većina mjerenja pokazuje da idemo u jednu od najtoplijih godina u Hrvatskoj – kazao je.
