klinička smrt turizma

Hrvatska među najteže pogođenima; Analiza svjetske ekonomije otkriva zastrašujuće posljedice krize

Ilustrativna fotografija
Tamni način

Sokrat Gavriel čiji je hotel smješten nedaleko od trgovačkog centra grčke prijestolnice, inače već u ovo vrijeme dočekuje mnoštvo američkih i australskih turista. Sada se priprema za dramatičan pad gostiju.

„Najveći problem je što ako netko od turista uopće i dođe izbjegavat će velike gradove i otići ravno na obalu. Ovaj hotel je iznajmljen i imam mnogo računa koje moram platiti. Puno sam u to uložio. Nadam se nekom prihodu ljeti, ali nitko ne zna hoće li od toga išta biti“, žali se za za CNN.

Sokratovi problemi itekako su poznati i hrvatskim iznajmljivačima, no epidemija je poharala i velike igrače poput Marriott International i Carnival Corporation. Najveći svjetski tour operator, TUI, najavio je otpuštanje 8000 ljudi.Čak su i vezane djelatnosti teško stradale pa i zrakoplovni giganti poput njemačke Lufthanse traže pomoć od države  kako bi preživjele.

Turizam i putovanje čine 10 posto svjetskog BDP-a

No problem je daleko veći, jer putovanje i turizam čine 10 posto globalnog BDP a na tu djelatnost otpada svako deseto radno mjesto, upozoravaju u Svjetskom vijeću putovanja i turizma.  Zbog trenutne krize ugrožena je čak trećina tih radnih mjesta te astronomskih 2,7 bilijuna dolara svjetskog GDP-a.

Najteže će biti pogođene zemlje čije se gospodarstvo oslanja na turizam. Svega 25 posto pada u turizmu će izbiti 7 posto BDP-a malih otočnih nacija u razvoju, a kod zemalja poput Maldiva i Sejšela, pad će biti i do 16 posto, istaknuto je na UN-ovom Savjetu za trgovinu i razvoj.

Situacija je teška i u Europi, na koju otpada polovica svih međunarodnih turističkih putovanja. Europski parlament procjenjuje kako će turistička industrija Europe gubi više od milijardu dolara svaki mjesec, što je težak udarac sektoru o kojem ovisi 27 milijuna radnika u Europi.

Samo dvije zemlje Europe gore pogođene

Krah turizma će naravno najteže pogodi zemlje kojima je turizam glavni izvor, a među njima je Hrvatska. Prema podacima Svjetske banke u 2018. čak 25 posto našeg BDP-a došlo je od turizma i putovanja, a u čitavoj Europi, lošije stoje samo Gruzija (sa 31 posto) i Malta (s 27). Izjednačeni smo i Crnom Gorom, no daleko iza nas su turističke velesile poput  Grčke, kojoj na turizam otpada petina BDP-a, Španjolska s 15 posto i Italija čiji BDP turizam puni tek s 13 posto.

“Kriza u turizmu je puno dublja nego što smo mogli i zamisliti prije dva mjeseca“ rekla je državna tajnica za turizam u španjolskom ministarstvu industrije, turizma i trgovine Isabel Oliver. “Turizam je jedan od prvih djelatnosti pogođena krizom, i bit če jedna od zadnjih koja će se oporaviti“, dodaje.

Ugostitelj očajnički čekaju otvaranje granica, no za sada nitko ne zna na kada, u kojoj mjeri i na koji način bi se mogle otvoriti, obzirom da to da otvaranje granica za sobom sigurno povlači i novo širenje zaraze. “To je jako teška dilema. Nitko ne zna kako točno to izvesti“, priznaje i grčki premijer Kyriakos Mitsotakis.

Za pokretanje potrebna suglasnost i suradnja svih država

Već se i ponovno pokretanje drugih djelatnosti  i otvaranje tvornica pokazalo prilično teškim, no kod turizma je povratak u neke normalnije okolnosti višestruko teži. U najboljem slučaju, iziskuje temeljite granične kontrole, tijesnu međunarodnu suradnju te ponajviše, odgovornost samih putnika.

Europska komisija objavila je smjernice koje bi trebale pomoći članicama oživjeti  turizam, ali i ona priznaje kako putovanje ne može biti sigurno dokle god kruži virus.

Predlaže se otvaranje granica među zemljama u kojima je pandemija pod kontrolom, savjetuje se korištenje aplikacija za praćenje kontakata te se preporučuje novi sustav vaučera čime bi se financijski zaštitile putničke agencije od posvemašnjeg otkazivanja.

Ključ je u zrakoplovnim lukama

Osim samih ugostitelja, prve na udaru su bile zrakoplovne tvrtke. „Ključna stvar je izgraditi povjerenje među zemljama u uvjeriti ih kako je sigurno otvoriti granice bez velikog rizika od novog vala zaraze te izgraditi povjerenje kod krajnjih korisnika kako je sigurno letjeti“, istaknuo je John Holland-Kaye, ravnatelj londonskog Heathrowa, najprometnije zračne luke Europe. No za  mnoge je već kasno.

Avionske tvrtke režu troškove, smanjuju flote i otpuštaju tisuće radnika. Zrakoplovni div IAG, tvrtka pod kojom je i British Airways,  procjenjuje kako se prije 2023. ne može očekivati povratak putnika na razinu na kojoj je bio prije pandemije.

Još je gore kod kruzera. Princess Cruises, ogranak Carnival Corporationa, otkazao je praktički sva ovoljetna krstarenja, navodeći kao glavni razlog ograničenu mogućnost letenja te zatvaranje luka u mnogim popularnim odredištima. Konkurentska tvrtka Norvegian morao je skupiti više od dvije milijarde dolara kako bi ne bi financijski potonuo.

Mjere povećavaju troškove sektora koji ionako životari

Očajničke mjere ne svode se samo na traženje državne pomoći i financijske manevre na tržištu kapitala, nego i potpuno promijenjenu rutinu putovanja. Zrakoplovne luke i hoteli pokušavaju ponovo izgraditi povjerenje i privući goste naprednim protokolima čišćenja, testiranjem i zdravstvenim pregledima.

Sve to povećava troškove u gospodarskom sektoru koji ionako životari, ali takve mjere su nužne kako bi se vratilo povjerenje prije nego što se napravi cjepivo, ističe direktorica svjetskog Vijeća za putovanje i turizam Gloria Guevara.

„Ključni dio su zračne luke.“, upozorava. Zajedno s vladama i putničkim organizacijama, vijeće radi na osmišljavanju standardiziranog protokola zdravstvenih pregleda i dezinfekcije. Već ovaj tjedan najavljuju smernice za ugostitelje, a uskoro će objaviti i one za zračne luke.

Učinkovit restart samo ako se vlade usuglase

Za sada, zrakoplovne tvrtke same pokušavaju koliko toliko oživjeti svoje poslovanje i uvjeriti putnike da je sigurno putovati. Ryanair koji prevozi milijune turista diljem Europe svake godine, najavio je nove protokole koji će se poštivati na letovima od 1. srpnja, kako bi vratio, planiraju, 40 posto prometa kakvog su imali prije pandemije. No zrakoplovne tvrtke samo su jedan kotačić u složenom mehanizmu. Mehanizmu koji trenutno stoji.

“Brz i učinkovit restart putovanja će se ostvariti samo ako vlade diljem svijeta usuglase isti paket protokola koje je razvio privatni sektor”, ističe Guevara.

A čak i ako sve prođe po planu, predviđaju kako međunarodnog turizma praktički neće biti ove godine. UN-ova turistička organizacija predviđa pad od čak 80 posto u odnosu na 2019., ovisno o tome koliko će još granice ostati zatvorene. Koliki je to pad možda najbolje pokazuju usporedbe s druge dvije turističke katastrofe – epidemija SARS-a koja je 2003. putovanja smanjila za 0,4 posto te globalna kriza koja je 2009. smanjila putovanja za četiri posto.

Najveća kriza otkako se bilježe podaci

„Ovo je daleko najveća kriza međunarodnog turizma još od 1950., otkako se bilježe rezultati. Posljedice će se osjećati različito u različitim regijama svijeta, a procjenjuje se kako će se Azija i pacifička regija prve oporaviti“ navodi UN-ova agencija. Postoji tračak nade  domaćim putovanjima u određenim zemljama, ali daleko je to od toga da bi se moglo govoriti o oporavku.

Nakon što je uvela vrlo strogu karantenu u siječnju, Kina je s popuštanjem mjera počela u ožujku i od tada se gotovo 30 posto unutarnjih letova vratilo, navodi Cirium, tvrtka koja analizira zrakoplovni promet.

Kina kao putokaz, ali i upozorenje

„To je pozitivan znak za oporavak prometa kratkih letova. Jasno je da će, kako se popuštaju neka ograničenja, domaća tržišta biti prva koja će se oporaviti“, smatraju u Ciriumu, no prognoze su im i dalje crne, jer ističu kako je tih 30 posto vrhunac te kako su otkazivanja i dalje velika što jasno pokazuje da se povjerenje putnika još nije vratilo.

Podaci iz Kine, kao prve zemlje koja je prošla pandemiju, mogu služiti kao jasan indikator kako će se stvari kretati i u ostatku svijeta. Marriot ističe kako je popunjenost njihovih hotela dosegla 25 posto  u travnju, u usporedbi s jedva 10 posto, kolika je bila sredinom veljače. Meituan Dianping, aplikacija za kupovinu, naručivanje hrane i rezervaciju putovanja bilježi povećanu potrošnju vezanu uz turističke atrakcije i naručivanje u hotele i ostale ugostiteljske objekte.

No Kina ukazuje i na problem s epidemijom od kojeg svi, ne samo turistički djelatnici, strahuju. Neke od turističkih atrakcija su se morale zatvoriti nedugo nakon otvaranja zbog navale turista, a Kina sada ponovo uvodi mjere ograničenja u nekim regijama nakon što su virus ponovo pojavio.

Domaći turizam kao slamka spasa

Drugdje u svijetu, Airbnb je zamijetio veliki porast u domaćem turizmu, konkretno porast bookinga u Danskoj i Nizozemskoj, istaknuo je izvršni direktor CEO Brian Chesky, „Ljudi će tražiti opcije koje su bliže kući, sigurnije i cjenovno pristupačnije“, stoji u pismu upućenom djelatnicima.

Ipak, potpuni oporavak se niti ne nazire, a kinesko iskustvo novih zaraza znači da će druge zemlje još opreznije popuštati mjere.

Zemlje koje se više oslanjaju na domaći turizam mogu se nadati manjoj šteti, a na vrhu liste su SAD, Meksiko, Kina, Japan, Indija, Filipini, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo, u kojima na domaće goste otpada 80 posto potrošnje u putovanju i turizmu.

Azijski turisti ostavljat će novac u Aziji

Najveće regionalno turističko tržište svakako je azijsko pacifička regija, što je sretna okolnost za neka otočja poput Maldiva i Fijija.  Zemlje poput Tajlanda i Kambodže, kojima turizam čini 20 posto BDP-a, također bi mogle relativno dobro proći ako će turisti birati odredišta bliža kući. Posjetitelji iz Azije čine 70 posto svih turista u Bankoku. Kineski turisti daleko su najveći potrošači; Svjetska organizacija turizma navodi kako su zaslužni za petinu ukupne potrošnje u turizmu, odnosno 277 milijardi dolara. Na drugom mjestu su Amerikanci sa 144 milijarde, prenosi Net.hr.

S druge strane, za male poslove koji ovise o gostima izdaleka, poput Gavriela, ili mnogih hrvatskih ugostitelja, za sada nema ni naznaka boljih vremena.

Ostavi komentar koristeći Facebook



Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar