Beograd ukida Zadarsku, Šibensku i ostale “hrvatske” ulice, evo zašto
Beogradske gradske vlasti najavile su preimenovanje niza ulica nazvanih po geografskim pojmovima iz bivše Jugoslavije, uključujući i one nazvane po hrvatskim gradovima koji nemaju Beogradsku ulicu, prenose u nedjelju lokalni mediji.
“Nije normalno da Beograd ima Hrvatsku, Zagorsku, Zagrebačku ili Zadarsku ulicu”, rekao je zamjenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić.
Po njegovim riječima, od glavnih gradova republika bivše Jugoslavije samo Podgorica i Skoplje imaju Beogradsku ulicu.
Jedan od utjecajnijih članova vladajuće Srpske napredne stranke, Vesić je za Večernje novosti objasnio kako su imena ulica za njega “pitanje reciprociteta”.
“Recimo, Beč ima Beogradski trg, a mi nemamo Bečku ulicu, Bruxelles ima Beogradsku ulicu, ali mi nemamo Briselsku”, objasnio je moćni zamjenik prvog čovjeka Beograda kojeg zovu “gradonačelnik u sjeni”.
U općini Zemunu bi stanari Zagorske ulice uskoro trebali dobiti adresu u Ulici Blagoja Jovovića, nazvanu prema atentatoru na Antu Pavelića.
Ploče s novim imenima bi trebale dobiti Porečka, Hvarska, Hrvatska, Splitska, Podravska, Bjelovarska i Šibenska u beogradskim općinama Palilula, Voždovac i Zvezdara.
Mijenjat će se i nazivi Ljubljanske, Bledske, Bosanske, Mariborske, Celjske, Lopudske, Murske i Zeničke na Paliluli, pišu Večernje novosti.
Ranije je Zadarska ulica preimenovana u ulicu književnika i nekadašnjeg predsjednik SR Jugoslavije Dobrice Ćosića, a Zagrebačka u ulicu Koče Popovića, revolucionara čija je rodna kuća u nekadašnjoj Zagrebačkoj ulici.
Gradske vlasti razmišljaju i o promjeni imena Sarajevske i Mostarske ulice u općini Savski vijenac, gdje se, među ostalima, nalazi i Višegradska ulica.
Od 2000. godine do danas u Beogradu je preimenovano više od 9000 ulica, neke i više puta. No, brojni Beograđani te ulice pamte i zovu po starim imenima koja su nosila u posljednjih nekoliko desetljeća.