BIT ĆE TEŠKO

Hrvatsku čeka pad plaća: Ekonomisti kažu da ćemo se morati naviknuti na manje

Ilustrativna fotografija
Tamni način

Izbijanjem koronakrize razina plaća u Hrvatskoj nije se bitnije promijenila. No tome, upozoravaju ekonomisti, dolazi kraj pa u narednom, kriznom razdoblju možemo očekivati da će primanja zaposlenih zbog snažnog korona udara na gospodarstvo padati, dok će za oporavak trebati godine.

Time, čini se, završava višegodišnje razdoblje u kojem su plaće u Hrvatskoj rasle. Naravno, situacija neće biti ista u svim sektorima pa se može očekivati da će plaće u djelatnostima poput IT-ja čak i nastaviti rasti, ali općenito gledano, razina plaća u zemlji već je započela svoj put prema dolje, javlja Index.

Rezanje plaća bit će trajnijeg karaktera, a ne samo privremeno, kako se ranije mislilo

“Na početku krize izazvane pandemijom koronavirusa već smo zabilježili smanjenje plaća u privatnom sektoru i zamrzavanje plaća u javnom sektoru. S obzirom na jaku krizu, realno je očekivati da će država krajem godine u javnom sektoru ponovno postaviti pitanje zamrzavanja plaća, dok će, s druge strane, smanjenje plaća u privatnom sektoru, koje se negdje već dogodilo, a negdje će se tek dogoditi, vjerojatno biti trajnijeg karaktera”, upozorava za Index Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Slična upozorenja dolaze i od Predraga Bejakovića iz Instituta za javne financije, koji upozorava da u Hrvatskoj u sljedeće dvije ili tri godine neće biti prostora za rast plaća. Štoviše, dodaje, veće su šanse da će se razina plaća u zemlji smanjivati. U privatnom je sektoru taj proces već započeo, a njegovo ubrzanje može se očekivati na jesen, nakon završetka ionako slabe turističke sezone.

“Sve će, naravno, ovisiti o koronavirusu, a situacija će se razlikovati i od sektora do sektora, ali u sljedeće dvije ili tri godine, općenito govoreći, nije realno očekivati rast plaća u zemlji. Izglednije je da će se one u nizu sektora smanjivati”, kaže Bejaković za Index.

Rast nezaposlenosti i niska produktivnost tjeraju plaće prema dolje

Kao prepreke rastu plaća i “okidače” za njihovo rezanje u korona uvjetima, Bejaković spominje rast nezaposlenosti, kao i velike troškove države za borbu s koronakrizom. Napominje i da je produktivnost u Hrvatskoj slaba, kao i da bi rast plaća u ovakvim, kriznim uvjetima dodatno poljuljao poziciju Hrvatske na svjetskim ljestvicama konkurentnosti i u utrci za privlačenje ulaganja.

Podaci državne statistike za svibanj pokazuju da su prosječne plaće u Hrvatskoj, unatoč krizi, i dalje rasle. Prosječna neto plaća u zemlji u svibnju je, prema podacima DZS-a, iznosila 6655 kuna, što je realno 1,1 posto više nego u svibnju prošle godine, te samo 0,4 posto više nego u travnju ove godine. Prosječna bruto plaća iznosila je, pak, 9067 kuna, što je realno 0,8 posto više nego u svibnju prošle godine, dok u odnosu na travanj ove godine nije ni bilo rasta.

Sve u svemu, radi se o vrlo malom rastu osobnih primanja. Uz to, ekonomisti upozoravaju da je čak i tako mali rast plaća ponajprije rezultat vladinih mjera da očuva radna mjesta, u sklopu kojih je država pokrivala dio plaća zaposlenih. U nastavku godine država više neće biti tako široke ruke jer za to nema novaca, a i sami poslodavci upozoravaju da neće imati drugog izbora nego ili rezati plaće i otpuštati ili staviti ključ u bravu. Pogotovo ako na jesen, a nakon završetka kakve-takve turističke sezone, dođe do novog udara koronakrize.

U svakom slučaju, rezanje plaća u privatnom sektoru već je krenulo i moglo bi se, kako kaže Lovrinčević, pretvoriti u trajnije stanje, situaciju koja će trajati i nekoliko godina. Kada je riječ o javnom sektoru, plaće u njemu već su zamrznute do kraja godine, a Lovrinčević smatra da će država potkraj godine izaći sa sličnim zahtjevom i pokušati ishoditi odustajanje od ranije dogovorene povišice i u sljedećoj godini. Posljedice takve politike plaća na standard građana bit će izrazito negativne.

I dalje smo među novim članicama EU s najvećim plaćama

“Morat ćemo se sljedećih godina naviknuti na manje i na lošije, no stupanj razvijenosti Hrvatske je takav da ne dopušta veće plaće”, ističe Bejaković.

Hrvatima tako ostaje samo slaba utjeha da spadaju među nove članice EU s najvećim plaćama. Naime, kako pokazuju podaci Bečkoga instituta za međunarodne ekonomske studije i Raiffeisena, s prosječnom bruto plaćom od 1131 euro, Hrvatska je lani bila na trećem mjestu po visini plaća među tranzicijskim zemljama – iza Slovenije, u kojoj je prosječna bruto plaća iznosila 1754 eura, i Češke, u kojoj je bruto plaća dosezala 1329 eura, a ispred Poljske, Mađarske, Slovačke, Rumunjske i Bugarske te Srbije, u kojoj je bruto plaća iznosila 643 eura.

Iako su plaće u Hrvatskoj više nego u većini drugih tranzicijskih zemalja, one su već i sada jedva dovoljne za život, a mnogima ne pokrivaju ni osnovne životne troškove. Podaci Eurostata, primjerice, pokazuju da je razina maloprodajnih cijena u Hrvatskoj lani dosezala 67 posto prosjeka EU, što znači da po životnim troškovima spadamo među najskuplje nove članice Unije. No ti su podaci još porazniji kada se u obzir uzme da su cijene hrane u Hrvatskoj lani dosezale 96 posto prosječnih cijena u EU, a upravo je hrana najveća stavka hrvatskih kućanstava.

S druge strane, ekonomisti upozoravaju da rast plaća u Hrvatskoj dosad nije pratio rast produktivnosti, što znači da je zapravo bio teško održiv na dulje staze. Plaće u Hrvatskoj, doduše, proteklih su godina rasle sporije nego u drugim novim članicama EU, ali u njima je više rasla i produktivnost.

Bez rasta produktivnosti neće biti moguć rast plaća

“Hrvatske su plaće niske za našu razinu cijena, ali visoke za našu produktivnost, koja je slaba”, kaže Bejaković.

I Lovrinčević ističe da u narednom razdoblju bez rasta produktivnosti neće biti moguć rast plaća. Novac za oporavak koji nam je EU namijenila u svom “korona fondu” Hrvatska bi, poručuje, trebala iskoristiti za projekte koji će povećati produktivnost i okrenuti nas razvoju industrije 4.0. Bez toga, učinak na gospodarstvo, pa tako i na plaće, bit će samo jednokratan i ograničen.

“Ključ svega je da osmislimo projekte za financiranje iz fondova EU koji će povećati produktivnost i ojačati industriju koja se temelji na novim tehnologijama i ima veliku dodanu vrijednost. To nisu projekti poput gradnje infrastrukture ili domova zdravlja u mjestima u kojima više nitko ne živi, ili uređenje popločanih staza i cvjetnjaka, ili pokretanje telefonskih linija za pomoć. Trebaju nam projekti koji će povećati produktivnost jer bez njih u razdoblju pred nama neće biti moguć rast plaća”, kaže Lovrinčević.

Oporavak tek 2023. ili 2024. godine

Dodaje kako povratak plaća i životnog standarda u Hrvatskoj na razinu prije izbijanja koronakrize ne treba očekivati prije 2023. ili 2024. godine. Naravno, plaće će u pojedinim sektorima rasti, dok će u drugima i dalje padati, ali bez reformi rast će opasnost od novog vala iseljavanja nakon što završi zdravstvena kriza i u potpunosti se otvore granice.

“Oporavak plaća i standarda u Hrvatskoj bit će vrlo spor. Za povratak na pretkriznu razinu trebat će nam godine”, zaključuje Lovrinčević za Index.

Ostavi komentar koristeći Facebook