Prva godina u novom desetljeću tradicionalno je vrijeme za provođenje popisa stanovništva u Hrvatskoj. Tako će u travnju i svibnju sljedeće godine oko 10.000 popisivača obići kućanstva u Hrvatskoj te evidentirati njihove članove i postavljati im općenita pitanja o identitetu. No, to će se prvi put dogoditi tek nakon što se građani sami upišu u sustav e-Građani.
Materinski jezik je samo jedan
Novi će popis odgovoriti na pitanje je li broj stanovnika drastično pao u odnosu na 4,3 milijuna zabilježenih žitelja 2011. godine, a otkrit će i koliki postotak stanovništva čine nacionalne manjine i kome materinski jezik nije hrvatski. Upravo oko toga je bilo najviše sporova u Saboru, čiji su manjinski zastupnici tražili da se u popis uvede mogućnost navođenja dvaju materinskih jezika.
No, ravnateljica Državnog zavoda za statistiku, Lidija Brković, potvrdila je Globusu da je zakonodavac taj zahtjev odbio. Dodala je da će građani u tu rubriku moći upisati samo jedan jezik koji su naučili govoriti u ranom djetinjstvu. Istaknula je da pitanja o materinskom jeziku, nacionalnosti i vjeri građani mogu izbjeći ako žele. Otkrila je i hoće li nacionalne manjine imati popisivače iz svojih redova te tko će ih izabirati i nadgledati.
“Tijekom popisivanja vodit će se računa o razmjernoj zastupljenosti popisivača iz nacionalnih manjina u skladu s njihovim udjelom u ukupnom broju stanovnika u jedinicama lokalne i područne samouprave. Također, ako je poznato da u popisnom krugu živi veći broj pripadnika određene nacionalne manjine, poželjno je da popisivač govori jezik te manjine odnosno da je pripadnik te manjine”, pojasnila je Brković.
Izgubili učenike, dobili umirovljenike
Politolog Tado Jurić, koji se bavi demografskim kretanjima, upozorio je kako nije samo bitno koliko nas ima, već je bitna i dobna struktura te funkcionalnost populacije. Smatra da je od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, 2013. godine, izgubljeno 10 posto, odnosno 50.000 učenika, a da je u istom razdoblju država dobila isto toliko novih umirovljenika. Navodi kako smo od 1991. do danas izgubili 250.000 učenika i 40 posto djece, dok je broj umirovljenika porastao za pola milijuna, zbog čega je omjer radnika i umirovljenika pao s 2,56:1 na 1,25:1.
“Naša najnovija studija pokazala je da u Hrvatskoj nema više od 3,8 milijuna stanovnika. Treba se zapitati odgovara li ikome u Hrvatskoj da se zna točan broj i razmjeri iseljavanja, jer općine dobivaju sredstva po glavi stanovnika, kao i županije i, na koncu, Hrvatska od EU-a. U tom svjetlu treba tumačiti i nadolazeći popis stanovništva”, istaknuo je Jurić.