Donatov grad danas slavi dan ovog, možda svog najpoznatijeg biskupa. Donat je prema predaji rođen u uglednoj zadarskoj obitelji u 8. stoljeću. Za života svjedočio je političkim previranjima između Franačke na čelu s Karlom Velikim te Bizanta, predvođenog carem Nikeforom. Na samom razmeđu ove dvije tadašnje sile, uspješno se nametnuo kao diplomat – zajedno s mletačkim duždem Beatom posjetio je 804. godine Nikeforov dvor u Konstantinopol gdje je u ime Karla Velikog pregovarao o razgraničenju između bizantske teme i hrvatskog kneževskog teritorija u Dalmaciji. Vjeruje se, naime, kako je upravo zahvaljujući tim susretima s vladarima Zapada i Istoka 812. zaključen Aachenski mir između Franačkoga i Bizantskog Carstva, kojim su Franci dobili Istru i Hrvatsku, a Bizant dalmatinske gradove i Veneciju. Upravo zahvaljujući Donatovim naporima, Zadar i ostali dalmatinski gradovi ostvarili su velik stupanj autonomije i postali čuvari plovnih puteva, odnosno trgovine.
Kao zahvalu, u Konstantinopolu je Donat na dar dobio moći sv. Anastazije (Stošije), kao i relikvije triju sestara mučenica koje je po preporuci sv. Stošije u svoju zaštitu uzeo sv. Zoilo – Agape, Kione/ Hijone i Irene. Njihove relikvije Donat je pohranio u tadašnjoj bazilici svetog Petra. Kasnije je katedrala posvećena svetoj Anastaziji, ili kako je Zadrani zovu svetoj Stošiji. Spominje se kako je sveti Donat u Bizantu dobio na dar i relikvije svetog mučenika Krizogona, Zadranima poznatiji kao Krševan.
Biskupu Donatu, koji nikad nije služeno kanoniziran, pripisuje se i izgradnja rotonde sv. Trojstva početkom 9. stoljeća (prema najnovijim podacima, moguće čak još i ranije). Od 15. stoljeća crkva nosi njegovo ime, a danas je postala pravi pravcati simbol našeg grada.
U povodu današnjeg blagdana Arheološki muzej Zadar omogućio je slobodan ulaz u crkvu od 10 do 14 sati.
