Domaći turizam u cjelini još hvata brojke iz rekordne 2019., ali pojedine su jadranske destinacije već prebacile rezultate te najbolje godine dosad. Mjesta kojima je to pošlo za rukom, od početka godine do 2. kolovoza, koncentrirana su pretežno u Istri. Radi se o Rovinju, Poreču, Umagu i Medulinu, ali u to se društvo ugurao i sve turističkiji Vir sa sto tisuća gostiju, dvadesetak tisuća više nego 2019., a u noćenjima s pet posto više. I jedan veliki grad uspio je nadmašiti 2019., zasad je to uspjelo Rijeci, nije među prvih pet, ali u spomenutom razdoblju bilježi 100.000 turističkih dolazaka i 324.000 noćenja, odnosno bolje rezultate nego 2019. za sedam i 19 posto.
Listu top pet hrvatskog turizma, gdje se i u nastavku kolovoza zasigurno i dalje nižu rekordi, predvodi Rovinj s 431.000 gostiju i 2,4 milijuna noćenja, te rezultatom boljim nego u posljednjoj sezoni prije korone za dva i šest posto. Slijede Poreč s 371.000 turista, koji je pet posto posjećeniji nego 2019., a u noćenjima ima minimalni zaostatak od dva posto, te Umag s 323.000 turističkih dolazaka i 1,6 milijuna noćenja, odnosno po oba kriterija bilježi rast od četiri posto. Medulin je četvrti među turističkim perjanicama s 270.000 gostiju i 1,6 milijuna noćenja te rastom od sedam i četiri posto, piše Večernji list.
Mit o Istri i blizini
Solidne brojke se tijekom kolovoza nastavljaju duž obale, dnevni broj gostiju ne pada ispod milijuna, ali poziciju Istre kao turističke predvodnice teško će itko ugroziti. I to, kako ističu istarski turistički radnici, ne samo zahvaljujući pogodnoj geografskoj poziciji Istre, kako se obično misli.
– Ta priča o tome da nam dobro ide zbog blizine emitivnih tržišta je običan mit. Gostima iz Münchena, Praga i Budimpešte bliže je doći do mjesta na talijanskoj obali, na potezu od Trsta do Venecije, nego do nas. Bliže im je i do Kvarnera, pa, uostalom, i do Zadra. Blizina i cestovna dostupnost svakako pomaže, ali nije presudna. Istarski turizam kapitalizira činjenicu što je Istra dobro organizirana i uređena regija u svakom smislu, u kojoj se posljednja dva desetljeća samo u turizmu godišnje ulagalo između 300 i 330 milijuna eura. Naravno, uz kontinuirano ulaganje u komunalnu infrastrukturu. U Istri se nije štedjelo ni na strateškim dokumentima, koji su davali smjer, a već lani ostvarili smo 83 posto rezultata iz 2019. Dakako, u turistički uspjeh Istre ugrađeni su i napori brojnih malih poduzetnika, a danas se za ukupnu ponudu naše regije slobodno može reći da je na razini visoke četiri zvjezdice – zadovoljan je direktor istarskog TZ-a Denis Ivošević, koji već gleda u turističke godine i uspjehe koji tek trebaju doći.
U našoj najsjevernijoj jadranskoj regiji, naime, uvelike promišljaju kako se uhvatiti ukoštac s brojnim izazovima koji čekaju i turizam i svijet u cjelini.
– Konkurentnost turizma u budućnosti će se mjeriti po našoj sposobnosti da riješimo strukturne probleme kao što su pozicija turizma u Vladi, porezi, radna snaga itd., ali i da ponudimo odgovore za održivi razvoj. Turistička konkurentnost će ubuduće ovisiti o tome koliko smo spremni za nove energetske izazove i obnovljive izvore energije te održiv i odgovoran razvoj društva u cjelini, hoćemo li kvalitetnije upravljati našim zelenim površinama i urbanističkim planovima nego što upravljamo danas i hoćemo li se, recimo, prilagoditi tome da će do 2030. automobilska industrija u većini proizvoditi električne automobile. U Istru godišnje dolazi više od 2,5 milijuna automobila i već danas moramo razmišljati o stanicama za punjenje električnih automobila na kojima će se to umjesto za tri sata moći obaviti za 15-20 minuta – kaže Ivošević i otkriva da Istra priprema sveobuhvatan dokument koji zasad radno zovu “Integracija Istre u novi ‘green deal'”.
Spriječiti betonizaciju
Taj dokument trebao bi identificarati sve turističke izazove te regije, ali i predložiti operativni plan kako se s njima uhvatiti ukoštac. Pritom, već se nazire, ključno će biti kako očuvanti Jadransko more od zagađenja i obalu od betonizacije, kako kvalitetnije upravljati prostorom, ali i naći odgovor na klimatske promjene.
– Svijet se mijenja, a mijenjaju se i turisti. Već imamo goste koji ne žele ništa od plastike na odmoru, koji od šest ručnika vrate četiri, jer razmišljaju štedljivo. To je nova, osvještenija generacija turista koja želi luksuz u servisu i gostoljubivosti, ali spremna je na skromnije ponašanje kad su u pitanju materijalne stvari – otkriva šef TZ-a Istre, gdje su odlučili zagristi u kiselu jabuku godinama taloženih problema prije nego što eskaliraju.
Rijeka jedini veliki grad s novim rekordima
Direktor Turističke zajednice Rijeke Petar Škarpa uvjeren je da je njegov grad nadmašio pretpandemijske brojke zahvaljujući, među ostalim, i nasljeđu 2020., kad je bio europska prijestolnica kulture.
– Ostalo nam je niz novih sadržaja za turiste, poput, recimo, novog gradskog muzeja u Palači šećerane. Očito smo dobro vodili i promotivne kampanje u travnju i svibnju. Promocija je išla u tri smjera: Rijeka kao “city break” odredište, destinacija za aktivnosti na otvorenom, od plaža do zaleđa, ali i mjesto bogate kulture koje nudi mogućnost objedinjenog posjeta svim muzejima i atrakcijama. Rijeka ima i više smještajnih kapaciteta nego 2019., a nakon restrikcija zbog korone grad i okolica su sad prepuni zbivanja i aktivnosti – tumači Škarpa riječku formulu uspjeha iz koje se vidi da će Rijeka već u rujnu dosegnuti rezultate kakve je ostvarila u cijeloj 2019, piše Večernji.
