Žute lubenice, haskap i ajvar od buče oduševili posjetitelje sajma egzotičnog uzgoja u Vrsima

U subotu i nedjelju 20. i 21.08, na glavnoj rivi u Vrsima moglo se isprobati pitahayu, granadillu, maracuju, mango te drugo egzotično voće i povrće izloženo na sajmu “Egzotičnim uzgojem protiv klimatskih promjena” koji se održao po prvi puta. Riječ je, naime, o novom i zanimljivom događaju u organizaciji LAG-a Bura, Exotic Kinga d.o.o. i Turističke zajednice Općine Vrsi kojim se posjetiteljima želi predstaviti egzotična poljoprivreda, koja raste i uspijeva u hrvatskoj zemlji. Na sajmu je sudjelovalo dvadesetak izlagača iz cijele Hrvatske, a uz egzotično voće i povrće, izloženi su i drugi proizvodi te ručni radovi vrijednih OPG-ovaca. Ivan Šulog iz Donje bistre, vlasnik Exotic Kinga, jedan je od najvećih proizvođača egzotičnog voća i povrća u Hrvatskoj. Zatekli smo ga kako reže, vjerovali ili ne – žutu lubenicu.

Prvog dana sajma održalo se predstavljanje humanitarne akcije za obitelji s djecom s posebnim potrebama iz Vrsi i Petrinje, predstavljanje e-foil električnih dasaka za surfanje Šulog d.o.o. i radionica na otvorenom Ivan Šulog  „Uzgoj egzotičnih kultura bez primjene insekticida i pesticida“. Posluživala su se jela od butternut tikve kuhara Saše Polojca, a program je bio glazbeno popraćen klapom Diadora.

Drugog dana sajma održao se panel „Žene u poljoprivredi“ predstavile su se OPG Sandra Šestan iz Briševa s prirodnom kozmetikom od ljekovitog bilja, OPG Kristina Perković iz Samobora sa proizvodima od tikve, Martina Perešin Šulog sa egzotičnim voćem i Mirela Ilenić iz tvrtke Livelypharm koja se bavi certifikacijom proizvoda kozmetike.

– Egzotično voće i povrće raste u okolici Zagreba i u Ravnim kotarima. Žuta lubenica je nešto slađa od crvene, ima tanku koru i manja je od one obične. Imamo šest vrsta žute lubenice, objašnjava nam ljubazni vlasnik, koji se od 1996. godine bavi uzgojem egzotičnih vrsta. Još kao student sam htio raditi ono što ne radi nitko i pročitao sam članak u novinama o egzotičnom voću koji me zaintrigirao. Tad sam sve novce uložio u to i mogu reći kako danas radim posao koji volim i živim od toga, ističe Šulog, napominjući kako su svi proizvodi domaći, iz svih dijelova Hrvatske. Sve proizvode uzgajamo na području Hrvatske – u okolici Zagreba i u Velikim Zdencima gdje imamo veliko zemljište, a radimo i sa stotinu kooperanata iz svih krajeva Lijepe naše, dodaje vlasnik Exotic Kinga. Kako dalje navodi, u početku nije bilo lagano nabaviti sadnice i sjeme za uzgoj. Tad još nismo bili dio EU i nije bilo lagano uvesti sadnice, obzirom da se radi o egzotičnim vrstama. Danas s tim nemamo problema, sve ide lagano, obzirom da su iza nas godine rada i djelovanja, napominje Ivan Šulog.

Egzotično voće raste i u Ravnim kotarima, na imanju Dragana Marinovića iz Poličnika, koji od 2016. godine uzgaja indijanske banane.

–Naša plantaža je prva u Dalmaciji ali ne i zadnja. Indijanske banane koje uzgajamo uspijevaju izvrsno u ravnokotarskoj zemlji, a sad je i otprilike vrijeme sazrijevanja ploda, govori nam Marinović, ističući kako su značajne razlike u okusu i nutritivnoj vrijednosti između indijanske i obične banane. Okus nije toliko različit ali je zato nutritivna vrijednost puno veća u korist indijanske banane, riječ je o jednoj maloj energetskoj bombi. Jedan plod zadovoljava čovjekove dnevne potrebe za svim vitaminima i mineralima, objašnjava poljoprivrednik iz Poličnika, koji sve proizvode prodaje na veliko, a kako kaže, da ima duplo, sve bi se jednako prodalo.

Veliki interes vladao je i za eteričnim uljima i sapunima od raznih biljki koje proizvode Sandra i Ivan Šestan iz Briševa.

– Bavimo se uzgojem aromatičnog i ljekovitog dalmatinskog bilja te proizvodnjom eteričnih ulja i hidrolata od smilja, ružmarina, lavande, lovora i kadulje. Iako su to nama poznate i obične biljke, turistima je to egzotično i nepoznato, priča nam Sandra, dok suprug Ivan vješto objašnjava turistima ponudu na štandu.

-Izuzetno me veseli da smo u suradnji sa LAG-om Bura, našim gostima, ali i našim mještanima uspjeli ponuditi nešto, novo i drugačije. Ovaj sajam nam je prezentirao proizvode, biljke, voće sa kojima se velika većina nas prvi put susrela. Degustacija egzotičnih okusa na našoj rivi je privukla veliki broj posjetitelja tijekom dva dana održavanja sajma i svi su mahom bili zadovoljni. Zahvaljujem svim izlagačima koji su došli u naše mjesto i vješto prezentirali svoje proizvode svim posjetiteljima Sajam je imao i svoju edukativnu stranu kroz koju smo mogli upoznati se i o važnosti drukčijeg pristupa uzgoja i poljoprivrede a sve u svrhu buđenja svijesti kako svi mi pojedinačno možemo doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena koje se događaju, a na taj način i očuvanju okoliša te neposredno i razvoju održivih oblika turizma izjavila je Rafaela Maraš, direktorica turističke zajednice Vrsi.

-Manifestacijom smo omogućili priliku naučiti o  uzgoju biljki netipičnih za naše lokalno područje koje se mogu uzgojiti u našim klimatskim uvjetima, biljke otporne na insekte čime direktno djelujemo na smanjenje uporabe insekticida i pesticida.  Umrežavanje je idealan pristup kako bi se pomoglo malim proizvođačima pri dobivanju pristupa novim pristupima poljoprivrede i plasiranja proizvoda na domaćem tržištu.  Na sajam „Egzotičnim uzgojem protiv klimatskih promjena“ pozvali smo proizvođače da predstave svoje proizvode kako bi ih potakli da se uključe u radionicu i vidjeli mogućnosti uzgoja biljki netipičnih za naše lokalno područje koje se mogu uzgojiti u našim klimatskim uvjetima, biljke otporne na insekte čime direktno djelujemo na smanjenje uporabe insekticida. Ova manifestacija osim promocije lokalnih i ekoloških proizvođača je privukla i veliki interes javnosti. Kroz manifestaciju i panel „Žene u poljoprivredi“ nam se pružila prilika podizanje svijesti ekološkog principa karbonski neutralne Europe te poticanje žena poduzetnica u ekološkoj karbonski neutralnoj poljoprivredi. Umrežavanje je idealan pristup kako bi se pomoglo malim proizvođačima pri dobivanju pristupa novim pristupima poljoprivrede i plasiranja proizvoda na domaćem tržištu ističu iz LAG-a „Bura“.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...