Strateški odbor MMF-a pozvao je Rusiju da zaustavi invaziju na Ukrajinu, prenosi HRT.
– Rat je pogoršao gospodarsku krizu, usporio rast i kreirao inflaciju, energetsku i prehrambenu nesigurnost. Borba protiv inflacije i zaštita najranjivijih kategorija građana ostaje glavni prioritet, zaključak je financijskih stručnjaka.
Prognoze za globalno i hrvatsko gospodarstvo je u Washingtonu komentirao guverner HNB-a Boris Vujčić.
– Očito je da je ekonomija i globalna, i europska, pa sada po zadnjim podacima visoko frekventnim i hrvatska, počela usporavati. Na globalnoj razini to usporavanje se vidi već neko vrijeme, u Europi također, u Hrvatskoj je to vrlo recentno, mi to vidimo praktički po podacima od devetog mjeseca sad nadalje. Hrvatska će imati još uvijek jako dobru godinu. Očekujemo rast od 5,5 posto do možda 5,8 posto što je nakon 10,2 posto prošle godine vrlo dobro. Međutim iduće godine očekujemo da će se ovo usporavanje koje sada vidimo u potpunosti odraziti na puno nižu stopu rasta gdje vidimo da bi sljedeće godine gospodarstvo moglo rasti svega jedan posto, rekao je.
– Procjene MMF-a su da bi gospodarstvo eurozone moglo rasti samo pola posto i da bi neke zemlje, prvenstveno naši glavni vanjskotrgovački partneri poput Njemačke i Italije biti u recesiji, znači imati negativne stope rasta. Što se Hrvatske tiče, osnovna projekcija je da ćemo imati nisku stopu rasta, ne recesiju. Međutim u ovoj situaciji kada se praktički izgledi kontinuirano pogoršavaju ne bi bilo iznenađujuće da i mi uđemo barem u tehničku recesiju, znači dva kvartala uzastopnog negativnog rasta, rekao je.
Govorio je o inflaciji i o tome što mogu napraviti Vlada i HNB.
– Naravno, inflacija je najveći problem svuda, središnje banke moraju zaoštravati monetarnu politiku, što znači dizati kamatne stope, ali isto tako smanjivati svoju bilancu koja je narasla jako puno od velike financijske krize i predstavlja isto jedan, ja to obično kažem fertilno tlo za rast inflacije. To će središnje banke nastaviti činiti. Mi od sljedeće godine smo članica eurozone, pa se tu radi onda prvenstveno o Europskoj središnjoj banci u kojoj ću ja sukreirati tu politiku. A što se tiče vlada, one su za ovu zimu prvenstveno ograničavanjem cijena električne energije, toplinske energije prirodnog plina. Iduće godine vidjet ćemo kako će se stvari razvijati, rekao je.
Komentirao je i ulazak u eurozonu
– Svi čestitaju, smatraju da je to jako dobro za Hrvatsku i da će to Hrvatskoj upravo u ovoj situaciji krize znatno pomoći. I to je ono što već danas vidimo. Mi vidimo da Hrvatska u ovoj situaciji krize prolazi bolje usporedivo s drugim zemljama EU koje nisu na putu za eurozonu ili nisu članice eurozone bolje. Naš rejting raste, mi ne moramo trošiti rezerve na intervencija na deviznom tržištu što smo recimo morali na proljeće 2020. Naši spredovi, znači kamatne stope su znatno niže, zaključio je.
