Znanstvenici predviđaju povratak fenomena El Nino.
Hoće li to uzrokovati snažan porast globalnih temperatura i dovesti do neviđenih toplinskih valova?
“Zatopljenje je jedan globalni trend, ali naravno da su moguća lokalna zahlađenja u takvim okolnostima. Pogotovo zato što uz klimatske promjene ide ekstremizacija vremena, odnosno pojava čestih i naglih promjena vremena”, kazala je za N1 Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti.
Objašnjavajući kako su ekstremi usko vezani uz klimatske promjene, Mazzocco Drvar je dodala:
“Polovi i ekvator se različito zagrijavaju i zbog toga dolazi do narušavanja ravnoteže koju smo imali”.
Otkrila je da je u planu stroža zaštita mora, što je od izuzetne važnosti jer je upravo Mediteran jedno od žarišta.
“Mediteran trpi 20 posto jače posljedice nego ostatak zemlje. Jednostavno postoje područja na Zemlji koja su više i manje ugrožena. Mediteran spada u te koji su jače ugroženi”, rekla je Mazzocco Drvar te dodala da im slijedi borba s dva ekstrema – duže suše i češće poplave.
Komentirala je i predviđanja znanstvenika o povratku klimatskog fenomena El Niño.
“Ovo je tek treći put da tri godine zaredom imamo La Niñu, što je suprotan efekt od El Niña, tako da je zaista vrijeme da se vratimo u drugi ekstrem – El Niño. Sljedeća godina ne pokazuje toliko jak El Nino, tek prelazimo u njega, što znači da ćemo imati vjerojatno topliju godinu od ovih dosad. Mislim da bi ona iduća, 2024. godina, mogla biti još toplija. Vrlo je izgledno da opet srušimo temperaturne rekorde”.
