Samo u prvih mjesec dana ove godine Hrvatski zavod za zapošljavanje isplatio je četiri milijuna eura za mjere Aktivne politike zapošljavanja, a u njih je do danas uključeno 2500 osoba. Trendove korištenja mjera otkrio je Vjekoslav Špoljarić iz HZZ-a na njihovom predstavljanju poduzetnicima Zagrebačke županije u HGK-u, piše Poslovni dnevnik.
Veliku popularnost uživaju vaučeri za obrazovanje za stjecanje zelenih i digitalnih vještina, konkretnije oni za obrazovanje u digitalnim vještinama, a koji su zbog velike potražnje trenutno na čekanju. U nešto više u mjesece dana, naime, na njih se prijavilo čak 10.000 osoba.
‘Kao da nas nema’
I Saša Krnic, direktorica izdavačke kuće Ibis grafika, svoju je djelatnicu prijavila na tečaj digitalnog marketinga i htjela bi koristiti potporu HZZ-a. Kompaniji je, kaže, jako važno imati u tom području obrazovanog zaposlenika jer “bez digitalnog marketinga kao da nas nema”. No, na potporu će, a koja iznosi 60 posto, odnosno 600 eura, ipak morati pričekati.
Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, rekao je da su i sami iznenađeni interesom za vaučere za stjecanje digitalnih znanja te obećao da će ubrzo, od travnja, biti ponovno dostupni.
”Ukupno smo za mjeru obrazovanja putem vaučera osigurali 39,8 milijuna eura do 2026.”, rekao je. No, ne samo da će biti dostupan dodatan novac već će mjera na proljeće, u travnju ili svibnju, biti proširena na sve vještine, najavio je Vidiš.
Osim ovih, poduzetnicima je u 2023. na raspolaganju ukupno devet osnovnih mjera. To je, rekao je Vidiš, znatna reorganizacija mjera Aktivne politike zapošljavanja jer ih je 2016. kada je program pokrenut, bilo čak 42. Na njih se svake godine potroši oko 150 milijuna eura, a godišnje ih koristi u prosjeku 30 tisuća ljudi.
Glavne novine ovogodišnjih potpora za zapošljavanje su, rekao je Vidiš, izdašnije potpore i jednostavnija prijava. “Iznosi su izdašniji i za svakog se radnika dobije više nego ranije, čak do 8000 eura potpore. Također, proces je prijave u potpunosti digitaliziran te poslodavce minimalno opterećuje”, rekao je.
Također, politika želi da mjere aktivne politike zapošljavanja više ne služe očuvanju radnih mjesta već potpuno obrnuto – kreiranju visokokvalitetnih radnih mjesta. Uostalom, takvi su i trendovi na tržištu rada.
Dok je prije samo nekoliko godina poduzetnike trebalo poticati da zapošljavaju došli smo u situaciju kada je radnu snagu teško pronaći. Država se stoga okreće poticanju zapošljavanja i samozapošljavanja povezanim sa zelenom i digitalnom tranzicijom gospodarstva.
I europski novac
”U okviru NPOO smo zato osigurali 146 milijuna eura za zelene mjere Aktivne politike zapošljavanja, namijenjene zapošljavanju, pripravništvu i obrazovanju: Cilj nam je u ove mjere uključiti više od 20.000 korisnika do 2025.”, rekao je državni tajnik Vidiš. Osim NPOO, za financiranje mjera Aktivne politike zapošljavanja Ministarstvu i HZZ-u su na raspolaganju novac Europskog socijalnog fonda te državnog proračuna.
Najpopularnija, ali i najizdašnija je mjera ona za samozapošljavanje za koju je moguće dobiti i do 20.000 eura potpore (ako se pokreće zeleni ili digitalni posao).
Vidiš ističe da se ova mjera, a koju je od 2016. koristilo više od 30.000 ljudi, pokazala iznimno dobrom jer je stopa opstanka viša od 70 posto. “Ponosni smo na ove rezultate i nastavljamo je jačati”, kaže državni tajnik. Josip Zaher, predsjednik Komore Zagreb, istaknuo je da očekuju veću potražnja za radnicima zbog procjena gospodraskog rasta.
“Trenutno cijela država ima veliki problem s radnom snagom, svih profila. On je, dijelom uzrokovan demografijom, a dijelom velikim odljevom stanovništva van granica. Kako očekujemo još jednu dobru turističku sezonu taj će problem biti još izraženiji”, rekao je Zaher. Mjere aktivne politike zapošljavanja pomažu poduzetnicima, ali ne rješavaju ovaj problem.
