Više od 93 posto učitelja susrelo se s neprimjerenim ponašanjem roditelja svojih učenika, a 40 posto učitelja susrelo se s pritiscima roditelja za povećanjem ocjene, pokazala je anketa u kojoj je sudjelovalo 2811 učitelja i nastavnika hrvatskih osnovnih i srednjih škola.
Anketa provedena online dio je projekta Puls škole koji su zajedno pokrenuli tim znanstvenika s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i izdavač udžbenika Profill Klett uz podršku Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama (NSZSŠ), prenose agencije.
Istraživanje je, uz ostalo, pokazalo da se 93,5 ispitanika susrelo s barem jednim neprimjerenim ponašanjem ili postupkom roditelja svojih učenika u posljednjih 12 mjeseci.
U istom razdoblju učitelji i nastavnici u prosjeku su doživjeli gotovo devet različitih oblika neprimjerenog ponašanja ili postupaka roditelja prema učiteljima, odnosno nastavnicima ili u odnosu prema školskim obvezama djeteta.
Nasilno, fizičko ili verbalno, ponašanje roditelja doživjelo je 29,7 posto učitelja i nastavnika, a 85 posto ispitanika takve situacije smatra najvećim problemom u odnosu s roditeljima.
Pritiske za povećanje ocjene doživjelo je 40 posto učitelja, čak 72 posto njih susrelo se s roditeljima koji su radili neprimjereno velik pritisak na dijete zbog ocjena, a 52,4 posto s roditeljima koji očekuju da im učitelji budu stalno dostupni.
Čak 80,3 posto ispitanika susrelo se s roditeljima koji imaju nerealna očekivanja od djeteta, a 74,2 posto s roditeljima koji imaju nerealna očekivanja od učitelja i nastavnika.
Osim toga, 71,9 posto anketiranih susrelo se s roditeljima koji ispunjavaju školske obveze umjesto djece, 77,1 posto njih susrelo se s roditeljima koji ne pokazuju interes za obrazovanje svoje djece, a 54,8 posto s roditeljima koji ne dolaze u školu i ne odazivaju se na njihove pozive.
Kada je riječ o edukaciji o odnosu s roditeljima, 68 posto ispitanika tvrdi da tijekom obrazovanja o tome nisu bili educirani, a 41,3 posto njih nikad nije primilo bilo kakvu edukaciju o odnosima s roditeljima.
Osvrnuvši se na dobivene rezultate, voditelj istraživanja Dragan Bagić napomenuo je da je škola složen sustav u kojem postoje brojni društveni odnosi, od kojih su neki striktno regulirani, dok za neke ne postoje norme ponašanja ili su se s vremenom izgubile.
“Ovo istraživanje pokazuje da je odnos roditelja i učitelja/nastavnika upravo takav odnos, koji se promijenio i danas više ne postoje jasne norme i pravila ponašanja u tom odnosu. S obzirom na to da tradicionalne norme koje su regulirale taj odnos očito više ne vrijede, potrebno je razvijati nove norme ponašanja u tom odnosu”, ističe Bagić.
Predsjednica SHU-a Sanja Šprem smatra da su sve češći fizički napadi, uplitanje u rad učitelja, nepostojanje adekvatne edukacije, nedostatak kvalitetnog dijaloga i efikasne podrške sustava alarmantni pokazatelji da su promjene nužne.
“Ova inicijativa jasno je detektirala goruće probleme te će, sukladno rezultatima istraživanja, pružiti konkretnu potporu za rad s učenicima, rezultate prezentirati obrazovnim vlastima, a sve u cilju iznalaženja kvalitetnih rješenja u korist svih dionika u sustavu odgoja i obrazovanja”, ističe Šprem.
Predsjednica NSZSŠ-a Nada Lovrić upozorava da sve više roditelja u pratnji odvjetnika traže zaštitu prava svoje djece kada ona ne ispunjavaju ili krše svoje obveze. Često je, dodaje, riječ o potpuno neprimjerenim oblicima pritiska na nastavnike koji rijetko dobivaju potporu ravnatelja ili savjetnika, što, smatra, neminovno vodi daljnjem urušavanju obrazovnog sustava, prvenstveno na štetu učenika.
Inicijativa Puls škole osmišljena je u tri faze, objašnjava direktor Profil Kletta Dalibor Greganić. To su istraživanje stavova učitelja o odnosu s roditeljima, izrada stručnih priručnika i metodičkih preporuka za učitelje i roditelje te izgradnja sustava pomoći i podrške učiteljima kroz savjetovanje, radionice i edukacije.
U izradi stručnih priručnika i edukacijama sudjelovat će i istraživački tim s Filozofskog fakulteta u kojemu su prof. dr. sc. Dragan Bagić, prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić i prof. dr. sc. Željka Kamenov.
