Kortizol je hormon koji je važan regulator različitih tjelesnih funkcija te igra ključnu ulogu u odgovoru na stres.
Kortizol je poznat pod nazivom “stresni hormon” ili hormon stresa. Riječ je o steroidnom hormonu koji se proizvodi u nadbubrežnim žlijezdama.
U stresnim situacijama, hipotalamus, dio mozga koji je uključen u regulaciju različitih funkcija tijela, signalizira nadbubrežnim žlijezdama da otpuste kortizol. Kortizol zatim putuje kroz krvotok do ciljnih organa i tkiva, gdje izaziva niz biokemijskih promjena koje pomažu tijelu da se nosi sa stresom, prenosi N1.
Kortizol ima nekoliko učinaka koji su korisni u kratkoročnom stresnom odgovoru. On povećava razinu šećera u krvi kako bi osigurao dodatnu energiju mišićima, poboljšava budnost i pažnju te potiče upalne i imunološke odgovore kako bi se tijelo bolje nosilo s mogućim ozljedama ili infekcijama. Međutim, dugotrajno visoke razine kortizola, posebno izazvane kroničnim stresom, mogu imati negativne učinke na zdravlje.
U nastavku možete saznati što je kortizol, zašto je važan, kako utječe na naše tijelo te koji simptomi mogu biti povezani s njegovom visokom razinom.
Što je kortizol i zašto je važan?
Kortizol je hormon koji se oslobađa tijekom stresnih situacija, neovisno o tome jesu li one fizičke ili emocionalne prirode. Kada se suočimo s opasnošću ili bilo kojom razinom stresa, kortizol nam pomaže mobilizirati energiju iz rezervi, povećava našu pažnju te potiče upalne i imunološke odgovore u tijelu.
Osim toga, kortizol također regulira metabolizam, kontrolira razinu šećera u krvi te sudjeluje u funkcijama reproduktivnog sustava. Kao i drugi hormoni, ima velik utjecaj na gotovo sve mehanizme u našem tijelu.
Ovo su glavni utjecaji kortizola:
– stvara odgovor na stres: kod suočavanja sa stresom mobilizira energiju i pomaže tijelu da se nosi sa stresnim podražajem
– povećava razinu šećera u krvi
– podiže krvni tlak
– pomaže u upravljanju upalnim procesima
– utječe na regulaciju metabolizma ugljikohidrata, proteina i masti, povećava razgradnju glikogena u jetri kako bi se oslobodila energija te potiče sintezu glukoze iz aminokiselina i masnih kiselina u procesu koji se naziva glukoneogeneza
– može potaknuti razgradnju proteina u mišićima kako bi se oslobodile aminokiseline koje se koriste za energetske potrebe
– regulira imunološki sustav jer pomaže u kontroliranju i smanjenju upalnih reakcija u tijelu te potiskuje aktivnost imunološkog sustava kako bi se spriječile pretjerane reakcije imunološkog odgovora kada dođe do stresnih situacija
– održava ravnotežu krvnog tlaka tako što povećava osjetljivost krvnih žila na djelovanje drugih hormona koji dovode do suženja krvnih žila (vazokonstrikcija) i povećanja krvnog tlaka
– regulira ravnotežu elektrolita, posebno zadržavanja natrija i izlučivanja kalija
– utječe na regulaciju reproduktivnog sustava jer utječe na sintezu i izlučivanje spolnih hormona, uključujući estrogen i testosteron
Potpuno je jasno koliko veliku ulogu ima kortizol u našem organizmu. Međutim, promijenjene razine kortizola u tijelu mogu izazvati različite posljedice koje se stvaraju baš zbog širokog utjecaja ovog hormona.
Povišene razine kortizola u tijelu
Istraživanja su tako pokazala da povišene razine kortizola tijekom dužeg vremenskog razdoblja mogu imati štetan utjecaj na naše tijelo. Kronično visoke razine kortizola povezane su s brojnim zdravstvenim problemima kao što su smanjena imunološka funkcija, povećani rizik od srčanih bolesti, poremećaji spavanja, povećanje tjelesne mase, visoki krvni tlak te smanjena kognitivna funkcija. Također se vjeruje da povećane razine kortizola mogu doprinijeti i razvoju mentalnih poremećaja poput anksioznosti i depresije.
Dokazano je kako kortizol igra ključnu ulogu u regulaciji stresnog odgovora. Studije su istraživale kako kortizol utječe na tjelesne reakcije na stres, uključujući promjene u kardiovaskularnom sustavu, imunološkom sustavu i metaboličkim procesima.
Povišene razine kortizola mogu utjecati na teže uspavljivanje, održavanje sna i buđenje, što može dovesti do poremećaja spavanja. Poteškoće sa spavanjem uzrokuju i dodatne simptome poput lakšeg nakupljanja masnoća u tijelu, povećanje razine stresa te razvijanje anksioznosti. Povećanje tjelesne mase dolazi i kao dodatni simptom, ali i jasan znak viših razina kortizoal. Pokazalo se da visoke razine kortizola mogu doprinijeti prekomjernom nakupljanju masnog tkiva, posebno u području trbuha. Dokazano je i da povišene razine kortizola mogu utjecati na imunološki sustav, što može rezultirati smanjenom sposobnošću tijela da se bori protiv infekcija i bolesti.
Također, postoje istraživanja koja su istraživala vezu između kortizola i mentalnih poremećaja poput anksioznosti, depresije i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). Neka istraživanja su sugerirala da visoke razine kortizola mogu biti povezane s većim rizikom od razvoja ovih poremećaja.
Simptomi visoke razine kortizola
Povišen nivo kortizola u tijelu koji traje duže vremensko razdoblje može uzrokovati različite simptome. Simptomi povezani s visokim razinama kortizola u tijelu mogu se razlikovati od osobe do osobe i mogu biti slični simptomima nekih drugih bolesti ili zdravstvenih problema.
Ovdje su neki od mogućih simptoma viška kortizola:
– povećanje tjelesne mase i težine, posebice naglo, teškoće u gubitku kilograma, povećan apetit posebice za visokokaloričnom hranom
– promjene raspoloženja uključujući anksioznost, razdražljivost, depresiju ili osjećaj stalne napetosti
– problemi sa spavanjem, teškoće prilikom uspavljivanja, buđenje tijekom noći, nesanica
– osjećaj umora i iscrpljenosti i nakon odmora
– nedostatak energije i snage
– poteškoće s koncentracijom, pamćenjem i jasnoćom misli
– povećana sklonost infekcijama, prehladama i bolestima
Svi simptomi mogu varirati od osobe do osobe, a vrlo se često pripisuju nekim drugim poteškoćama jer se rijetko uzima u obzir koliko velik utjecaj na naše zdravlje ima stres. u nekim slučajevima osobe nisu niti svjesne kako su neke situacije u životu stresne za organizam jer se na njih naviknu.
Vrlo je važno osvijestiti jesmo li pod stresom te je li upravo stres razlog čestih prehlada, umora, loše koncentracije ili debljanja.
Što kada je kortizola – premalo?
Neuravnotežena razina hormona u tijelu je u svakom slučaju nešto na što bi trebalo reagirati. Kako nije dobro imati visoku razinu kortizola u tijelu, tako i preniska razina kortizola može izazvati poteškoće.
Nedostatak kortizola može rezultirati stanjem koje se naziva Addisonova bolest, koje karakterizira umor, gubitak težine, niski krvni tlak te promjene u raspoloženju. Nedostatak kortizola također može biti povezan s poremećajima nadbubrežne žlijezde ili s korištenjem određenih lijekova koji mogu suzbiti proizvodnju ovog hormona.
Manjak kortizola u tijelu, poznat kao adrenalna insuficijencija, može izazvati različite simptome. Ovisno o ozbiljnosti nedostatka kortizola, simptomi se mogu razlikovati.
Evo nekoliko vidljivih i jasnih simptoma nedostatka kortizola:
– umor i opća slabost, poteškoće prilikom održavanja adekvatne razine energije
– gubitak težine i tjelesne mase, teško dobivanje kilograma
– nizak krvni tlak koji može izazvati vrtoglavicu, slabost ili čak nesvjesticu
– pojačane promjene u raspoloženju te pojava tjeskobe, depresije, razdražljivosti i emocionalne nestabilnosti
– mučnina i povraćanje
– gubitak soli i neravnoteža elektrolita u tijelu što može pojačati osjećaj žeđi i poticati dehidraciju te uzrokovati neravnotežu elektrolita i nisku razinu natrija u krvi
– tamnjenje kože kod nekih oblika, koža može postati tamnija ili imati mrlje tamnije pigmentacije, posebno na izloženim područjima kože kao što su ruke, koljena, laktovi i prsti
Ovi simptomi se mogu razlikovati ovisno o uzrocima i razini adrenalne insuficijencije. Također, simptomi nedostatka kortizola mogu biti slični simptomima drugih zdravstvenih stanja. No ako primijetite bilo koji od ovih simptoma, važno je konzultirati se s liječnikom radi točne dijagnoze i pravilnog liječenja.
Kako otkriti razine kortizola u krvi?
Prepoznavanje razine kortizola u krvi vrši se putem laboratorijskih testova koji mogu mjeriti koncentraciju kortizola u krvi i dati uvid u njegovu razinu. Metode provjere mogu biti test krvi, test urina, test sline.
Test razine kortizola u krvi može se obaviti u različitim medicinskim ustanovama kao što su bolnice, klinike i zdravstveni centri, specijalističke ordinacije endokrinologije te laboratoriji za dijagnostiku.
Rezultate testova će tumačiti liječnik koji će na temelju testova postaviti dijagnozu ili preporučiti daljnje korake u skladu s rezultatima.
Kako si pomoći i kako regulirati kortizol?
Ukoliko na temelju svojih simptoma mislite kako je uzrok vaših problema poremećaj razine kortizola u krvi, a ne želite još liječniku, postoji nekoliko stvari koje možete učinit. Svakako se prilikom pojave simptoma preporučuje konzultirati se s liječnikom ili zdravstvenim stručnjakom. Liječnik će vam vjerojatno dati uputnicu za testiranje razine kortizola i dati najvažnije informacije.
Da biste održali primjerenu razinu kortizola u krvi, možete činiti ove stvari u nastavku.
1. Upravljanje stresom
Kortizol je povezan s odgovorom na stres, stoga je važno usvojiti tehnike upravljanja stresom kako bi se smanjila produkcija kortizola. To može uključivati prakticiranje meditacije, dubokog disanja, joga, redovite tjelesne aktivnosti, provedbu vremena za opuštanje i smanjenje preopterećenosti obavezama.
2. Redovita tjelesna aktivnost
Čak i samo umjerena i redovita tjelesna aktivnost može pomoći u regulaciji razine kortizola. Vježbanje oslobađa endorfine, prirodne hormone “dobrog osjećaja”, koji mogu pomoći u smanjenju stresa i regulaciji hormona.
3. Zdrava prehrana
Uravnotežena prehrana s naglaskom na hranu bogatu hranjivim tvarima može pomoći u regulaciji razine kortizola. Uključite u prehranu namirnice poput svježeg voća, povrća, cjelovitih žitarica, nemasnog proteina i zdravih masti. Izbjegavajte visoko prerađenu hranu, šećer i kofein koji mogu potaknuti izlučivanje kortizola.
4. Dovoljno sna
Nedostatak sna može povećati razinu kortizola. Osigurajte dovoljno kvalitetnog sna svake noći. Pokušajte održavati redovite rutine spavanja, stvarajte ugodan okoliš za spavanje i izbjegavajte stimulante poput alkohola, kofeina ili nikotina prije spavanja.
5. Ograničavanje konzumacije alkohola i pušenje
Konzumacija alkohola i pušenje mogu negativno utjecati na ravnotežu kortizola u tijelu. Pokušajte ograničiti konzumaciju alkohola i razmotrite prestanak pušenja.
6. Općenito zdrav način života
Održavanje zdravog načina života može pomoći u regulaciji razine kortizola. To uključuje redovite preglede i brigu o općem zdravlju, dovoljno hidratacije, izbjegavanje prekomjernog konzumiranja kofeina, umjeren unos soli, održavanje zdrave tjelesne težine i pridržavanje rasporeda obroka.
