Dobar vam dan dobri i loši ljudi, zdravi i zadovoljni bili.
Dr. prof. Bexhet Asani, koji živi u Bloomingdaleu kod New Jerseya, sakuplja i obrađuje svekoliku građu o znamenitim Arbanasima kroz povijest i diljem svijeta. Nedavno je o tomu objavio knjigu koja prevedena s arbanaškoga glasi Neugasivi arbanaški plamen. U tu svojevrsnu enciklopediju uvrstio je najpoznatijeg zadarskog arbanasologa Bernarda Kotlara, našeg znanog sakupljača, obrađivača i objavljivača arbanaške tradicije ( na fotografiji, op.a.). U knjizi je iznio cijelu Bernardovu biografiju sa svim njegovim uspješnim raznim uratcima, ali i biografije cijele Bernardove obitelji. Kakva znanstvna temeljitost i ozbiljnost, kao i ljubav prema toj povijesti. Zaključujući iscrpnu priču o Bernardu Kotlaru i njegovu iznimno plodnom djelu i životu, Bexhet Asani piše:
– Bernarda danas smatraju među najistaknutijim i najzaslužnijim Arbanasina, ali on to odbija s obrazloženjem: ” Arbanasi su kroz povijest dali veliki broj znamenitih ljudi, kojima ja nisam niti do koljena. Njihova su djela velebna, a ja se zadovoljavam, ako je moj doprinos pomogao pri otkidanju od zaborava dijela bogate arbanaške prošlosti, na koju svi trebamo biti ponosni.”. Samo veliki ljudi mogu biti veliki, kad se postave kao mali, mnogi su to o Bernardu rekli”.
Tako je Bexhet Asani prikazao život i djelo Bernarda Kotlara i uzvisio ga među velikane, a skromnost velikih čini njihovu veličinu.
Priroda nas još uvijek dariva
Iako velikom neodgovornošću i utrkom za profitom štetimo planetu na kojem živimo, a time i sebi, priroda nas i dalje dariva. Mnogi ljudi ne znaju kakvo nas sve bogatstvo u prirodi očekuje i kakva je za naše zdravlje korist od mnogih biljaka koje nam naoko izgledaju obične i nevrijedne. Takva je vrijednost ploda bora pinije, velikog stabla bora karakterističnog za mediteransko područje, pa tako i za zadarsko okružje. Kod nas ga dosta ima i čak se hotel u Petrčanima zove Pinija.Kod bora pinije višestruka je korist od njegovih češera, koji svaki sadrži oko stotinu jestivih sjemenki vrlo zdravih za naš organizam. Pune su masnih kiselina vrlo kalorične s mnoštvom minerala i vitamina.Nisu jestive samo pinijine sjemenke, nego i češeri kad su mladi i sitni, ali su nam zbog visine njihova staništa nedostupni. Kad narastu otvrdnu, osuše se i sruše pod stablo, pa su nam tad pri ruci, a njihova zdravstvena vrijednost i u tom stanju vrlo je dugog vijeka. Iako se obično beru u listopadu i studenom, možemo ih naći kroz gotovo cijelu slijedeću godinu. Također se prazni suhi češeri mogu koristiti za ikebanu, a i za gorivo umjesto ugljena i drva. Dobro zagrijavaju, a šire prostorijom ugodan miris.
