KNJIŽEVNIK KOJI NIJE HTIO PRESKAKATI ŽIVOT Plamsa stvaralačka vatra Ante Gregova – Jurina

Dobar vam dan dobri i loši ljudi, zdravi i zadovoljni bili.

Na prvoj stranici romana Pilot s Jadrana dočeka vas ova autorova uvodna riječ:

– Živimo u svom vremenu za nas više neponovljivom. Opsjednutost događajima proteklog ni budućeg vremena nikomu ne nude ništa. Gubimo se u traganju za srećom, misleći da je na nekom mjestu, u nekom vremenu, a ona je toliko blizu koliko i daleko, u nama. Ako je ne nađemo tamo gdje bi trebala biti, ne tražimo je ni ondje gdje joj nije mjesto.

Drugi je to roman našeg Prečanina Ante Gregova – Jurina ( Jure mu se zvao otac, op.D.M.). Prvog Čovjek koji je razgovarao s krijesnicama objavio je 2012. kad je imo 67. Na pitanje zašto je počeo tako kasno, odgovorio je: –Nisam htio preskakati život.- čime je opravdao  svih koji su s pisanjem počeli u poznijim godinama. Anti je danas 81, a njegova stvaralačka vatra plamsa i dalje. Piše dojmljivu poeziju  i  osebujne roma. Njegov prvi roman  kritika je ocijenila izvrsnim . Profinjenog je poetskog naslova iza kojeg se krije nimalo poetska sudbina naših školjara, koji su u gaetama na vesla bježali iz Titove Jugoslavije u Italiju. Ocijenjen je kao vrlo kvalitetan psihološko – sociološki roman, a na mene je ostavio dojam školjarske tužne epopeje. Ta Antina knjiga proglašena je romanom godine  od Hrvatskog književnog društva Rijeka, koje je bilo izdavač. U Zadru se o tomu ništa ili vrlo malo čulo. Ničeg neobičnog, jer često nam prave vrijednosti prije drugi prepoznaju.Tako je njegove knjige pjesama Kapi kiše i Strune života tiskao “Trivunija live” Savez književnih stvaralaca zapadnog Balkana, Banja Luka. Zatim je Gradska knjižnica Zadar stala iza njegove zbirke Luzarica (konačno, op.D.M.) , da bi 2017.  objavio spomenuti  drugi roman  Pilot s Jadrana sa škojarskom tematikom; sudbinom škojarskog dječaka kroz mnoge životne turbulencije. Zbirku pjesama Čekanje u hodu 2021. objavilo je Hrvatsko književno društvo Rijeka, a roman Razina uma 2024. Ogranak Matice hrvatske u Zadru i Hrvatsko književno društvo Zadar. Posljednje, za sada, njegovo objavljeno djelo je zbirka  Izabrane pjesme  iz prošle godine. Danas radi na romanima Šareni vitray duše i Sopronski vjetrovi. Sopron je, reče, gradić na tromilji Mađarske, Austrije i Slovačke poznat po duljini i jačini vjetra. Zašto piše na taj način?

– Nagone me slike koje su mojim očima ukradene. Na primjer; Istina je sama sebi prepreka, teška koliko i saznanje, da je sve prah, sam sebi dostatan. Zraka provučena kroz vitraye po kolonadi skeleta umrlih trpnjom beznađa.

Dekadencija života temeljna je tematika njegova stvaranja. Zbog čega?

– Jer smo došli do kraja onog trenutka kad smo počeli vjerovati u umjetnu inteligenciju, u nadi da je život nešto drugo, a nikad čovjek nije saznao tko je, što je i zašto je čovjek. Kada se svetost i zlo pomiješaju, račune života kusamo iz istog korita pomiješani s mekinjama.

Radi Ante Gregov – Jurin i na novim zbirkama pjesama. On je u prvome redu pjesnik, jer i romani su mu poezija u prozi. Na priloženoj fotografiji  Ante Gregov – Jurin sa svojim novijim knjigama.