Fotografija je danas nezaobilani fenomen životne svakodnevnice. Njome pamtimo, bilježimo, izražavamo, ona je vremenom postala i priznata kao deseta umjetnost (fotografija, internet). Slijedom toga, logično, uslijedila je potreba da se odredi i dan fotografije. Tako je 2010. godine kao Međunarodni dan fotografije određen 19. kolovoza.
Njezini počeci nikako nisu bili lagani ni dostupni većini ljudi tako da ovaj datum, kao što bi se očekivalo, nije odabran prema prvoj fotografiji na svijetu.
Prvi spomen fotografije, odnosno principa njezinog funkcioniranja, seže daleko u povijest – do prvih zapisa grčkog filozofa Aristotela u 4. st. pr. n. e. koji je tvrdio da je moguće vidjeti projekciju slike kroz malenu rupu „Camera obscura“.
Prva zabilježena fotografija ipak je snimljena dosta kasnije, odnosno, 1826. godine. Autor je Francuz Joseph Nicéphore Niépce. Radi se o eksperimentu na metalnoj ploči premazanoj bitumenom, a osvjetljavanje je trajalo osam sati. Fotografija prikazuje krovove mjesta u Le Grasu. Kuća s koje je snimljena fotografija je danas Muzej inovatora Niépcea u kojemu se nalazi prvi fotolaboratorij (crna komora) koji je u toj kući pronađen tek 2007. godine.
Inovatoru Josephu Nicéphore Niépceu u istraživanjima se priključuje Louis Daguerre koji je radi prerane smrti Niépcea (1833.) nastavio s pokusima.
Dana 19. kolovoza 1839. predstavljena je na Pariškoj znanstvenoj akademiji tehnika dagerotipija (koja nosi ime po izumitelju Daguerreu). Do predstavljanja dagerotipije fotografija je funkcionirala kao pokus svjetlosnog zapisa dok je nova tehnologija uvelike smanjila vrijeme osvjetljavanja na desetak minuta i postavila se kao alat za snimanje, kasnije se razvilo i zanimanje dagerotipisti, tj. umjetnici koji su putovali gradovima i na zahtjev snimali portrete tada imućnih obitelji.
Prva dagerotipija snimljena je 1837., a prikazuje radni stol. Drugi idući bitni moment u fotografiji je dagerotipija pariškog buleavra, snimljena 1938. na kojoj se vide dvije osobe što je ujedno i prvi snimak ljudi. Fotografiju najbližu onoj koju danas poznajemo prije digitalne fotografije, izumio je Fox Talbot izradom prvog negativa 1941., a iz kojeg se kasnije radi pozitiv. Talbotova tehnika je kalotipija, a njome se fotografije mogu umnožavati što do tada nije bilo moguće.
Poznati zadarski kalotipisti su Dragutin Parčić i Josip Brčić koji su 1860-ih snimali gradom. Dragutin Parčić je poznat i po prvoj fotografiji pomrčine Sunca u Hrvatskoj, a ovdje donosimo njegovu fotografiju zadarskih Kopnenih vrata (Porta Terraferma) snimljenu prije 1860. godine.
