Uskoro bi trebali biti raspisani natječaji za novi cjevovod do Ugljana i vodospremu Burnjača.
U Preku je održan novi koordinacijski sastanak posvećen realizaciji strateškog projekta vodovodizacije Zadarske županije.
Na sastanku su sudjelovali predstavnici Hrvatskih voda predvođeni generalnim direktorom Zoranom Đurokovićem, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić, župan Josip Bilaver, gradonačelnik Zadra Šime Erlić sa suradnicima, načelnici otočnih općina, predstavnici Vodovoda Zadar te projektanti, a sastanak je održan s posebnim naglaskom na prvu fazu – vodoopskrbu zadarskih otoka.
Od prethodne koordinacije ostvaren je dodatni napredak. Za otočni dio sustava svih 18 idejnih projekata za otočni dio sustava su predani u postupak ishođenja lokacijskih dozvola, a dosad ih je izdano deset. Ishođene su još dvije – za izgradnju desalinizatora na Silbi i Olibu, s pripadajućim vodospremama i hidrostanicama. Ranije su lokacijske dozvole izdane za rekonstrukciju crpne stanice Borik i podmorski cjevovod prema Ugljanu, transportne sustave Ugljan–Iž, Ugljan–Tun Veli, Tun Veli–Zverinac i Tun Veli–Molat, sustave vodoopskrbe Rivnja i Sestrunja, Zverinca te dijela Dugog otoka, kao i za Kali, Veli Rat, Savar i Brbinj te transportni cjevovod Rava–Dugi otok s naseljima Luka, Žman, Zaglav i Sali. Završena je i izrada svih 60 glavnih projekata.
Kao prvi zahvati definirani su rekonstrukcija crpne stanice Borik, izgradnja druge cijevi od Zadra do Lukorana na Ugljanu te izgradnja vodospreme i crpne stanice Burnjača. Za te zahvate u narednim tjednima planira se pokretanje postupaka javne nabave, a početak radova očekuje se tijekom 2027. godine.
Nova cijev Zadar–Ugljan ključan je preduvjet za nastavak razvoja sustava prema drugim otocima, dok će Burnjača imati važnu ulogu u stabilizaciji vodoopskrbe Ugljana i daljnjem transportu vode prema Ižu, Ravi i Dugom otoku.
Paralelno se nastavlja izrada projektne dokumentacije za cjevovode prema Ižu, Ravi i Dugom otoku, kao i priprema dokumentacije za drugu cijev od Zrmanje do Zadra, kojom bi se dodatno povećao kapacitet glavnog vodoopskrbnog pravca.
Župan Josip Bilaver istaknuo je da projekt ulazi u konkretnu fazu realizacije te posebno naglasio važnost projektiranja druge cijevi od Zrmanje do Zadra. Podsjetio je i da su redukcije vode tijekom proteklog ljeta dodatno potvrdile potrebu za jačanjem cijelog sustava.
„Želimo izbjeći ponavljanje takvih situacija, ali istodobno moramo ozbiljno rješavati i problem gubitaka na postojećoj mreži. U tom kontekstu Vodovod Zadar ima punu podršku Zadarske županije, Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskih voda“, istaknuo je župan.
Predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić ocijenio je da je projekt ušao u znatno intenzivniju fazu.
„Prva faza prije svega znači vodovodizaciju zadarskih otoka. Bez povećanja kapaciteta prema Ugljanu nema mogućnosti razvoja ostatka sustava prema drugim otocima. Pred nama je još puno posla, ali projekt je sada ušao u višu brzinu i dinamika je vrlo dobra“, poručio je Frka-Petešić, dodavši da je cilj da voda na Dugi otok stigne 2028. godine.
Gradonačelnik Erlić poručio je da je vodovodizacija iznimno važna zbog dugoročne opstojnosti sustava vodoopskrbe grada sa zaleđima i otocima.
“Novi sustav predviđa izgradnju dodatne cijevi od izvorišta Zrmanje do grada koja će biti povezana s crpnim stanicom na Boriku te podmorskim cjevovodom do otoka Ugljan, odnosno Lukorana. Ta trasa dalje ide prema Ravi i Dugom otoku te ostalim manjim zadarskim otocima. Na sastanku su ustanovljeni prioriteti, način financiranja i podrška Vlade RH i Hrvatskih voda u realizaciji ovoga projekta koji dugoročno rješava dovoljne kapacitete vode u zadarskom kraju.”, istaknuo je Erlić.
Načelnik Općine Preko Jure Brižić naglasio je da redovite koordinacije i konkretni zaključci potvrđuju da se u realizaciju projekta ušlo ozbiljno.
„Za ostatak sustava izrađuje se projektna dokumentacija i mislim da idemo prema dobrim vijestima za sve koji žive na našim otocima“, rekao je Brižić, stoji na stranici Grada Zadra.
