Ljudi neprestano tragaju za eliksirom mladosti – je li moguće da rješenje leži u infuziji krvi mladih ljudi?
Ovo bi mogla biti istina, barem za miševe. Prema istraživanjima koja su prezentirana ovog tjedna u Društvu za neuroznanost u New Orleansu, davanje mlade krvi miševima može obrnuti proces kognitivnog propadanja povezanog sa starenjem.
Prošle godine, Saul Villeda i njegovi kolege s kalifornijskog sveučilišta Stanford pokazali su da mogu potaknuti rast novih stanica mozga kod starih miševa dajući im infuzije krvi mladih miševa.
“Bilo nam je poznato da krv ima snažan utjecaj na mozak, ali nismo znali da se taj efekt proteže i na regeneraciju stanica”, kaže on.
Sada je tim testirao promjene u spoznaji povezujući krvotok mladog i starog miša. Kad se krv jednog i drugog u potpunosti izmiješala, istraživači su započeli s analizom mozgova.
Tkivo hipokampusa kod starog miša kojem je ubrizgana mlada krv pokazalo je promjene u dvjesto do tristo gena, posebno u onima koji su bili uključeni u sinaptičke funkcije koje podupiru učenje i pamćenje. Otkrili su i promjene kod nekih bjelančevina zaduženih za rast živaca.
Infuzija krvi mladog miša povećava snagu i broj neuronskih veza u područjima gdje ne rastu nove stanice. Ovo se ne događa kad stari miš primi krv starog miša.
Da bi ustanovili vode li ove promjene prema poboljšanju kognitivnih funkcija, tim je 12-godišnjem mišu tijekom perioda od jednog mjeseca ubrizgao osam transfuzija krvne plazme iz starih i iz mladih miševa. Koristili su plazmu radije nego čitavu krv kako bi isključili djelovanja koja mogu proizvesti krvne stanice.
Miš je zatim prošao standardne testove provjere pamćenja u kojima je morao pronaći skrivenu platformu u vodi. Stari miš koji je primio mladu krvnu plazmu uspijevao se brže sjetiti gdje je platforma nego onda kad bi primio staru krvnu plazmu.
Međutim, misterijem ostaje pitanje: što je to u mladoj krvi što stara krv nema? “Još uvijek nismo uspjeli identificirati nijedan pojedini čimbenik koji je odgovoran za pomlađujući učinak kojeg ima mlada plazma”, kaže Tony Wyss-Coray sa Sveučilišta Stanford. Njegov tim pokušava identificirati moguće kandidate, poput lipida i hormona.Kako bi otkrili koje je područje mozga uključeno u preokretanje procesa kognitivnog propadanja, tim je proveo testove kojima su saznali kako se miševi nose sa strahom. Miševi koji su dobili mladu krv bolje su pamtili strah povezan sa zadacima. Taj strah je aktivirao hipokampus, što sugerira da mlada krv ima specifične utjecaje na ovo područje mozga.
Villeda se nada da će se rezultati istraživanja jednog dana moći primijeniti na ljude jer su sastavnice krvi kod miševa pri starenju izložene istim promjenama kao i kod ljudi.
Iako možemo reći da “postoji ‘uvjerljiva mogućnost’ da isti mehanizam djeluje kod ljudi”, kaže Joseph Quinn sa Sveučilišta za zdravlje i znanost Oregon u Portlandu, ne možemo reći da postoje i konkretni dokazi koji bi tu tezu podržali.