ZAPOVIJED IZ USTAVNOG SUDA

Povjerenstvo za sukob interesa osnovati do 15. veljače

Tamni način

Ustavni sud Republike Hrvatske jednoglasnom je odlukom ukinuo nekoliko odredbi Zakona o sprječavanju sukoba interesa, konkretno one koje se odnose na provjeru podataka iz imovinskih kartica državnih dužnosnika na način da se kontaktiraju banke i Porezna uprava, te naložio Hrvatskom saboru da najkasnije do 15. veljače iduće godine mora izabrati predsjednika i članove Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa. Istodobno, odbijen je prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom navedenog zakona u cjelini.

Prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom pojedinih odredaba, ali i Zakona o sprječavanju sukoba interesa (ZoSSI) u cjelini još su prošle godine, nakon usvajanja zakonskog akta u Hrvatskom saboru, podnijeli tadašnji saborski zastupnici iz redova SDP-a, Josip Leko i Gordana Grbić te Daniel Majer iz Osijeka.

Sporno im je bilo to što se u sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javne dužnosti ‘prelazi granica koju bi te osobe realno trebale trpjeti’, pa je Povjerenstvo koje je trebalo biti osnovano ocijenjeno kao ‘inačica USKOK-a’, odnosno kao ‘samostalno državno tijelo s izuzetno širokim ovlastima’.

‘Temeljni prigovor je da se na ZoSSI prenose pojedine nadležnosti Hrvatskog sabora, Ustavnog suda, sudova i Državnog odvjetništva, te da je narušena dioba vlasti. Točno je da su zakonom na Povjerenstvo prenijeli neke ovlasti koje nije trebao obavljati’, rekao je ustavni sudac Mario Jelušić.

Kao primjer naveo je odredbe kojim se omogućuje da se od svih domaćih i stranih banaka traži podatke i dokaze o svim računima dužnosnika koji su označeno bankarskom tajnom, ocijenivši ga i ‘izravno suprotnim temeljnim načelima na kojima se ustrojava i gradi ustavni poredak RH’.

‘Država se može miješati u institut zaštićene bankarske tajne samo kad je riječ o istragama kaznenih djela ili postupcima trajnog oduzimanja imovinske koristi na temelju sudskog naloga i to onda kad je imovinska korist ostvarena teškim kaznenim djelima pranja novca’, podsjetio je sudac Jelušić, uz napomenu kako je ‘davati povjerenstvu takve sudske ovlasti u situaciji kad nema kaznenog djela nesuglasno s Ustavom’.

‘Nužno je i donijeti određenje samog pojma sukoba interesa, jer je često pogrešno razumijevano u posljednjih 20 godina. Postoji potreba da objasnimo značenje tog instituta i jednom za svagda odvojimo ga od kaznene sfere ili bilo kakvog inkriminiranog ponašanja’, ocijenio je sudac Jelušić.

Još je poručio kako Hrvatskoj treba poseban zakon o sprječavanju sukoba interesa, ali takav da će ‘sukob interesa urediti na pravilan način, poštujući temeljna ustavna načela na kojima je ustrojena vlast’, te je predložio neprihvaćanje prijedloga ukidanja zakona u cjelini, ali i dokidanje pojedinih odredaba. ‘Nema razloga da Povjerenstvo počne djelovati i prije nego se donese novi zakon ili izmijeni postojeći’, predložio je sudac Jelušić.

I predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec napomenula je kako je ‘institut sukoba interesa, od trenutka kad se o njemu počelo govoriti u Hrvatskoj, pogrešno shvaćen, te se dobiva dojam da se uz njega često automatski vezuje asocijacija na nešto što je a priori koruptivno, nešto što osobu koja se nađe u sukobu interesa označava kao osobu koja je počinila kažnjivo djelo ili je u najblažem obliku predstavlja kao nedostojnu, nemoralnu i korumpiranu osobu’.

 

Što je sukob interesa?

‘Sukob interesa obuhvaća niz različitih životnih situacija u kojima se može zateći ili naći osoba u času preuzimanja javne funkcije ili tijekom njenog obnašanja. Za te je situacije karakterističan susret pojedine činjenice iz privatnog života osobe i činjenice da ta osoba obnaša određenu javnu funkciju… Kad dođe do susreta privatnog i javnog, objektivno se stavlja bojazan da bi postojeći privatni interesi osobe mogli kompromitirati javni interes društvene zajednice time što bi mogli utjecati na neovisno, nepristrano i objektivno obnašanje njezinih službenih ovlasti. Objektivno postoji i bojazan da bi takva osoba mogla iskoristiti oficijelno svojstvo javnog dužnosnika kako bi zaštitila, sačuvala ili unaprijedila svoje specifične interese’.

‘Sukob interesa ne smije se tolerirati u urednom demokratskom društvu, jer objektivno stvara plodno tlo za korupciju, međutim sukob interesa sam po sebi nije korupcija. Taj sukob uvijek može nastati spletom životnih okolnosti, no bitno je da se taj predvidljivi ili potencijali sukob djelotvorno spriječi, odnosno da se aktualni i realni sukob djelotvorno riješi. Bude li to učinjeno nema ni kažnjivog ponašanja, nema ni korupcije, nema ni kazne’, rekla je Omejec.

Po njenom mišljenju, zakonodavac je u pojedinim odredbama postojećeg zakona ‘pogrešno poistovjetio sukob interesa s kaznenim, odnosno koruptivnim ponašanjem, pa je Povjerenstvu za sprječavanjem sukoba interesa dao ovlasti koje su inherentne progonu kaznenih djela i odlučivanju o kaznenoj odgovornosti’.

Posebnu je kritiku uputila Hrvatskom saboru, jer od trenutka stupanja na snagu zakona, a to je bilo početkom ožujka prošle godine, nije izabrao predsjednika i članove Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, iako je imao zakonski rok od 90 dana.

‘Ustavni sud dužan je upozoriti da zakoni u ovoj zemlji vezuju sve, pa i njihovog donositelja. Činjenica da Hrvatski sabor godinu i pol dana kasni s izvršenjem obveze na koju se sam obvezao postavlja pred Ustavni sud daljnju zadaću – naložiti Saboru izvršenje te zakonske obveze’, poručila je Omejec, zaključivši kako Povjerenstvo ‘mora biti osnovano i mora početi djelovati’.

Ustavni suci su se složili kako zbog ukidanja pojedinih odredaba Zakona o sprječavanju sukoba interesa Povjerenstvo neće imati do kraja definirane nadležnosti sve dok se ne donese novi zakon ili novela postojećeg, to i utvrdili kako ‘ta činjenica nije smetnja za početak njegova rada’.

Ostavi komentar koristeći Facebook