Hrvatski građani godišnje plaćaju oko 300 različitih naknada, pristojbi i poreza. Samo u 2008. za to je godišnje jedna obitelj plaćala oko 3.500 kuna. Danas je to daleko više.
Džepovi građana ne smiju biti kasica prasica za punjenje državnog proračuna, ističe Ilija Rkman predsjednik Saveza Potrošača pitajući se što će država kad, ionako već više prazni nego puni džepovi građana, u potpunosti presuše.
“Sad je poskupjela naknada za vodu, uvode se nove za otpad, stižu i nove naknade za elektronički otpad, i kuna po kuna, pa će polovina prihoda odlaziti samo na režije”, kazao je za Slobodnu Dalmaciju Rkman komentirajući najnovije poskupljenje vode zbog toga što se naknada za korištenje voda povećala s 0,80 kuna na 1,35 kuna po kubiku, na naknada za zaštitu voda s 0,90 na 1,35 kuna.
Oko 243.000 ljudi s blokiranim računima
Rkman kaže da je teško govoriti o tome koliko nam je narušen standard, ali ističe da je jedna četveročlana obitelj 2000. godine, bez razbacivanja, mjesečno trebala 1.200 eura. Sada ih, kaže, treba 1.500. “Nama se govori da je to što oko 200.000 ljudi odlazi na skijanje dokaz da krize nema. Pa to je samo 2 ili 3 posto stanovništva. Danas u Hrvatskoj samo desetak posto ljudi sebi može priuštiti da vozi skupe automobile i nosi brendiranu odjeću, ostali preživljavaju i nemaju ni za mjesečne troškove”, kaže Rkman dodajući da 243 tisuće građana ima blokirane račune, odnosno da 729.000 ljudi nema za osnovne životne potrebe.
50 kuna samo za potvrdu da si živ!
Uz PDV i razna poskupljenja režija, Hrvate, pak, “deru” i razne naknade, provizije i troškovi. Godine 2008. bilo ih je čak 245 i građanima i tvrtkama su odnosili čak 12,5 milijardi kuna. Čak 42 posto ide na račune lokalnih zajednica, oko trećine Hrvatskim vodama, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Hrvatskim cestama… Kad toj golemoj svoti nameta dodamo one koji su uvedeni proteklih godina i još klasične poreze, ne bi čudilo da broj poreza i raznih nameta bude oko 300. Kad je riječ o naknadama, Slobodna je izračunala da su samo naknade na različite račune koje plaća jedna splitska obitelj iznosile 3.500 kuna, a odnosile su se na cijelu godinu.
Udruge potrošača godinama upozoravaju da je u redu da se plaća poštena cijena, fer za potrošača i za davatelja usluge koja mora biti transparentna i mjerljiva, a to naknade nisu. U Hrvatskoj, pak, građane košta i potvrda da su živi i po javnobilježničkoj tarifi iznosi 50 kuna. Ni ženidbe, primjerice nama bez 300 kuna, dok sudska pristojba za razvod braka iznosi 200 kuna. Brojne su i druge različite naknade..