Sa 360 milijuna kuna do 90 milijuna kilovatsati

Uz cestu Benkovac-Karin Donji, na sjeverno-istočnoj strani u kršu Bukovice, u tijeku je prva faza izgradnje vjetroelektrane radnog naziva ZD4 u vlasništvu privatne tvrtke Eko Zadar Dva d.o.o. Benkovac.

Za mjesec-dva započet će s komercijalnim radom prve četiri vjetroturbine snage 9,2 megawatta (MW), a na jesen i još šest vjetroturbina snage 18 MW.

 

Divovska konstrukcija

– Ulaganje je 360 milijuna kuna, za prvu fazu 120, a za drugu 240 milijuna kuna. Od toga su 30 posto vlastita sredstva, a 70 posto krediti Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) te Zagrebačke banke (ZABA), kazao je Vladimir Matjačić, direktor Eko Zadar Dva d.o.o., predsjednik Nadzornog odbora i suvlasnik Heplasta iz Preloga u Međimurju, tvrtke koja proizvodi polietilenske i polipropilenske cijevi.

Ukupna snaga tih vjetroelektrana iznosi 27,2 MW, a proizvodnja će biti oko 90 milijuna kilovatsati (kWh) ili 25 tisuća MW godišnje, što je dovoljno za opskrbu preko 20 tisuća domaćinstava “zelenom energijom”. Vjetroelektrane će u usporedbi s proizvodnjom električne energije pomoću kamenog ugljena i plina smanjiti emisiju štetnih tvari u atmosferu za oko 60.000 tona CO2 godišnje.

– Prihod od prve četiri vjetroturbine je oko 2,5 milijuna eura godišnje. Kada se cjelokupnoj investiciji dodaju troškovi rada, održavanja, administracije, osiguranja te ostali čimbenici potrebni za rad vjetroelektrane, realan povrat uloženog novca je oko 10 godina, tvrdi Matjačić dodajući kako su još prije četiri godine ovdje podigli 80-metarski meteorološki stup za kontrolu vjetra.

Divovska konstrukcija vjetroturbine je teška preko 130 tona. Rotor ima masu 62 tone, a gondola oko 80 tona. Promjer rotora agregata iznosi 108 metara, a na visinu od 90 metara podiže ga 500-tonska dizalica Zagrebtransa.

 

Koncesija 20 godina

– Investitori su domaći dok je stupove i vjetroagregate isporučio te ih montira Siemens Hrvatska. Od ukupne investicije od 360.000 milijuna kuna u Hrvatskoj ostaje preko 50 posto, prvenstveno u kupnji potrebitog materijala, gradnje komunalne infrastrukture te troškove izvođača radova i ishođenja potrebne dokumentacije, uvjerava Matjačić.

Iskorištavanje energije vjetra najbrže je rastući segment proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.

– Koncesija je 20 godina dok će shodno ugovoru proizvedenu električnu energiju po definiranoj cijeni Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) otkupljivati 12 godina. Preostale godine su po sadašnjim propisima tržišna utakmica, objasnio je Matjačić dok je s partnerima i šefom gradilišta nadgledao radove na vjetroturbini.

Osim 400 MW trenutno na listi, Hrvatska u sljedećih sedam godina treba izgraditi dodatnih 800 MW vjetroelektrana. Riječ je o dijelu obveze da Hrvatska do 2020. godine 20 posto svoje električne energije proizvede iz obnovljivih izvora.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...