Tražimo da se Nacrt Zakona o regionalnom razvoju RH nadopuni čl. 2. Zakona o otocima, na način da se otoci izjednače u pravima s potpomognutim područjima (JLS I. odnosno II. Skupine), stoji u ključnom dijelu peticije koja ovih dana privodi kraju prikupljanje potpisa, a čija bi se poduža lista trebala ‘preporučenom poštom’ žurno poslati na adresu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, navode inicijatori iz Otočnog sabora.
U tijeku je, naime, donošenje novog Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske kojime se županije, općine i gradovi (jedinice regionalne i lokalne samouprave – JL/RS) razvrstavaju prema indeksu razvijenosti. Navedeni Zakon će, putem indeksa razvijenosti, regulirati koja će područja RH biti potpomognuta raznim potporama, olakšicama i sl. Indeks razvijenosti će također određivati pojedine mogućnosti povlačenja sredstava iz europskih fondova, što je s obzirom na mogućnosti koje EU fondovi pružaju za razvoj područja i izgradnju infrastrukture izrazito bitna stavka mnogim lokalnim proračunima.
– Prema posljednjim vrijednostima indeksa razvijenosti, ali i trenutnom prijedlogu Zakona, niti jedan otok u RH ne nalazi se na potpomognutom području nego se svi otoci smatraju razvijenim područjima. Sukladno tome, otocima je onemogućen pristup mnogim sredstvima koja su, bilo putem natječaja EU ili državnog proračuna, namijenjena ulaganju u komunalnu i društvenu infrastrukturu i tome slično. Također, u određivanju indeksa razvijenosti ne uzimaju se u obzir parametri koji čine život i rad na otoku otežanim i skupljima, a to su na prvom mjestu geografska izoliranost i vrlo loša prometna povezanost. U slučaju otoka, indeks razvijenosti pruža lažnu sliku o stanju na otocima tijekom cijele godine, tvrdi Denis Barić, predsjednik Udruge za razvitak hrvatskih otoka.
[pullquote align=”left”]Prema posljednjim vrijednostima indeksa razvijenosti i trenutnom prijedlogu Zakona, niti jedan otok u RH ne nalazi se na potpomognutom području nego se svi smatraju razvijenima[/pullquote]Otočni sabor je tijekom javne rasprave o Nacrtu Zakona predložio da se članci Zakona koji govore o indeksu razvijenosti JL/RS te o potpomognutim područjima i pravima, nadopune člankom 2. iz Zakona o otocima kojime se otoci razvrstavaju u dvije skupine prema stupnju razvoja i da sukladno tome i otoci postanu potpomognuta područja sa svim pravima koja proizlaze iz toga. Prihvaćanjem navedenih prijedloga za izmjenom postigao bi se cilj stvaranja boljih uvjeta života ‘bodula’ i poticanje gospodarskog razvitka otoka.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije putem Programa održivog razvoja lokalne zajednice u 2014. godini, nastavlja i kroz godišnji program poticati jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti ispod 100 posto prosjeka Republike Hrvatske, na svrhovito korištenje sredstava, ulaganjem u infrastrukturu, gospodarstvo te razvoj tih područja. Prihvatljivi objekti: objekti javne namjene (komunalne i socijalne infrastrukture) u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i objekti u vlasništvu pravnih subjekata čiji su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i u njihovom su većinskom vlasništvu, a koji su na raspolaganju široj lokalnoj zajednici: dječji vrtići, škole, kulturni centri i domovi kulture, ostale javne ustanove, institucije socijalne i zdravstvene skrbi, knjižnice i čitaonice i sl. To znači da za otoke nema ništa, spadaju u IV skupinu iznad 100 posto prosjeka RH.
– Pozivamo vas na potpisivanje peticije za prijedlog Otočnog sabora da se čl. 2 iz Zakona o otocima implementira u čl. 35 i 36 nacrta Zakona o regionalnom razvoju gdje bi otoci bili potpomognuta područja po čl. 37 istog zakona, uputio je zamolbu javnosti čelni čovjek OS-a.
Inače, nakon nedavno održane javne rasprave o izmjenama Zakona o pomorskom dobru, pored negodovanja zbog gubitka dijela koncesijskih naknada, predstavnike lokalnih otočnih općina brine i nova Agencija koja će dodjeljivati koncesije, bez suglasnosti ili bar konzultacija s lokalnim stanovnicima.
[pullquote align=”right”]Pored negodovanja zbog gubitka dijela koncesijskih naknada, predstavnike lokalnih otočnih općina brine i nova Agencija koja će na pomorskom dobru dodjeljivati koncesije, bez suglasnosti ili bar konzultacija s lokalnim stanovnicima[/pullquote]Iako se na nedavnoj javnoj raspravi čulo da nova Agencija može djelovati nekoliko godina dok se u potpunosti ne definiraju granice pomorskoga dobra, baš kao i predstavnike županija koji su negodovali zbog sniženih prihoda, otočane muče neka druga pitanja, poput načelnika Sali Zorana Mitrovića kojega brine to što neće moći suodlučivati o koncesiji:
– Mi koji tu živimo najbolje i poznajemo i konkurente kad se jave na natječaj za koncesiju. Pa se onda događaju apsurdne situacije da koncesiju dobije Javna ustanova za gospodarenje zaštićenim krajolikom po cijeni od pola kune po kvadratu, a naša općinska ustanova Mulić po cijeni od dvije kune po kvadratu, ističe tako Morović za Radio Zadar.
Načelnik općine Vir Kristijan Kapović, sličnog je razmišljanja:
– Ne razumijem, punih se dvadeset i nešto godina priča o nužnosti provođenja decentralizacije, na teorijskoj razini i na pričama to i izgleda kao da se na tome konstantno radi, ali u praksi mi iz jedne u drugu Vladu doživljavamo daljnju centralizaciju apsolutno svega i svačega. Na žalost napose onoga što bi moralo ostati u domeni lokalnih jedinica. Dista ne znam i ne vidim kako bi neka komisija ili Agencija mogla rješavati probleme općine Sali ili Vir, ili grada Zadra. Te probleme mogu rješavati samo ljudi na terenu, koji su tu ‘unutra’.
I Otočni sabor kao zainteresirana strana službeno priprema poslati svoj prijedlog izmjena.
– Kao i na brojnim drugim životno važnim pitanjima i na tome smo jedinstveni, pa držimo da bi u dodjelu koncesija apsolutno trebalo uključiti mještane, a to znači lokalno stanovništvo s područja u kojem se planira izdati koncesija. I kada smo već na tome, smatramo da bi sjedište buduće Agencije trebalo biti na nekom otoku, ističe predsjednik OS-a, Denis Barić, koji se također plaši daljnje i čak snažnije centralizacije sa strane državnih institucija.
Konkretno, otočani, ali i ne samo oni, problem vide itekako bitnim, pri čemu predlažu da barem jedan član budućih komisija za koncesije bude predstavnik lokalnog upravnog tijela…
