‘Eppur si muove’, polako ali ipak. Ministarstvo zaštite okoliša podržava žurno uklanjanje tzv. ‘crnoga brda’ u Biljanima Donjim i konačnu sanaciju terena na kojem se ono trenutno nalazi, kaže informacija koju su tamošnji mještani čekali i napokon dočekali prije neki dan. Predsjednik Eko udruge ‘Ravni kotari’ Zdravko Belušić rekao je u medijima kako se zaključak izvukao za nedavnog posjeta kabinetu ministra Mihaela Zmajlovića.
– Ne zna se točno tko će osigurati novac za taj posao budući da tvrtka koja bi trebala snositi troškove sanacije i koja je dovezla štetan agregat, MLM grupa iz Zagreba, navodno, prema našim saznanjima, ima velikih financijskih poteškoća. Ne znamo ni hoće li zbog toga sanaciju morati preuzeti država, naglasio je prvi čovjek ‘Ravnih kotara’.
Kameni agregat, kao industrijski otpad težak 250. 000 tona, nusproizvod pri sanaciji metalne troske u nekadašnjoj tvornici TEF (ugašena i srušena Tvornica elektroda i ferolegura) u Šibeniku, pune se tri i pol godine sakuplja i odlaže na privatnu parcelu u Biljanima Donjim, i- prijeti zagađenju inače plodna terena, pa time ugrožava i zdravlje žitelja. Udruga Ravni kotari sama je naime lani u jednom njemačkom laboratoriju financirala analizu vode iz blizine ‘crnoga brda’. Prema ekološkoj ekspertizi utvrđeno je da u njoj ima čak sedam kancerogenih spojeva koji su -daleko iznad dopuštenih količina.
[pullquote align=”left”]Ministarstvo zaštite okoliša podržava žurno uklanjanje tzv. ‘crnoga brda’ u Biljanima Donjim i konačnu sanaciju terena na kojem se ono trenutno nalazi, kaže informacija koju su tamošnji mještani čekali i napokon dočekali prije neki dan[/pullquote]Unatoč upornim nastojanjima kod raznih institucija da se ležeći opasan otpad ukloni ništa se nije pomaklo s mrtve točke pa je Eko Udruga ‘Ravni kotari’ ljetos najavila i podnošenje kaznenih prijava protiv odgovornih i nadležnih osoba. Tim bi nevoljama uskoro, ako je suditi po informacijama iz Ministarstva zaštite okoliša, mogao doći kraj.
Na žalost, nije to i jedina nedaća s kojom se susreću mještani Biljana. Eko udruga ‘Ravni kotari’ namjerava još jednom zatražiti podršku stanovnika područja u svojim aktivnostima usmjerenim ka promjeni mjesta izgradnje županijskog Centra za gospodarenje otpadom koji bi se trebao graditi upravo u Biljanima Donjim i biti završen najdalje za dva ljeta. Ta udruga je protiv izgradnje eko-centra u Biljanima prikupila 2.500 potpisa mještana.
– Podsjetio bih kako je lokacija tog centra na samo 40-ak metara udaljenosti do prvih kuća. Problem je i što se u blizini nalaze vrlo osjetljivi izvori zadarskog Vodovoda, od kojih su neki u funkciji, a drugi su pričuvni. Također se ispod same lokacije nalaze osjetljivi vodotoci, budući da se radi o krškom terenu, tako da se bojimo zagađenja. Isto tako, tu je i argument da se u blizini nalaze najplodnija polja Ravnih kotara, ustvrdio je Belušić pozivajući stanovnike Škabrnje, Zemunika, Prkosa, Smilčića, Galovca, Nadina, Suhovara i okolnih naselja da prisustvuju skupu mještana koji će se prirediti u Škabrnji, u ponedjeljak, 10. veljače, u 19:00.
– To je posljednja prilika da mještani iskažu svoju potporu i volju da se promijeni lokacija budućeg Centra za gospodarenje otpadom u srcu Ravnih kotara, poručio je predsjednik EU RK-a. Dva dana iza, u srijedu, na rasporedu je i javna rasprava, u Benkovcu, i to u 11.00.
Upravo spomenuti termin javne rasprave uzrokovao je novi prijepor i dodatno uznemirio i razljutio žitelje toga područja. Na adresu Olivija Meštrovića iz Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove u Zadarskoj županiji, Gorana Vrabeca, MZOIP, Alena Čečure, Fond za zaštitu okoliša, Nives Kozulić, Zavod za prostorno uređenje Zadar, Branka Kutije, gradonačelnika Benkovca, Pauline Kulaš, pročelnice za prostorno uređenje Benkovac i Bože Longina, zamjenika župana Zadarske županije upućen je hitan dopis, svojevrsna ‘prosvjedna nota’, kojim se zahtjeva žurna promjena satnice skupa.
– Kao što znate lokalno stanovništvo u većini nije suglasno s lokacijom cijelog projekta, ali sasvim je suglasno u tome da je jedan moderan projekt za gospodarenje otpadom prijeko potreban našoj Županiji kako bi se na taj način sanirali odlagalište smeća u Diklu i još mnoga druga divlja odlagališta. EKO-Udruga Ravni Kotari, koja zastupa interese lokalnog stanovništva, a to dokazuje s prikupljenih 2.500 potpisa mještana, već je prije dvije godine upozorila da je lokacija neprihvatljiva iz socijalnih, ekoloških, ekonomskih i zdravstvenih razloga, pogotovo jer bi narušila prirodna bogatstva Ravnih Kotara, podsjeća se u pismu Eko udruge odaslanom predstavnicima sedam institucija i potom nastavlja:
– Najavljena je javna rasprava koju mještani željno očekuju da mogu javno iznijeti svoje stavove i protivljenje spornoj lokaciji. I opet su na djelu očite aktivnosti u cilju da se spriječi dolazak većeg broja mještana. Rasprava bi se trebala održati u Benkovcu u srijedu, 12.veljače 2014. No, prvo je zakazana na neprihvatljivom mjestu, u maloj dvorani knjižnice koja može primiti maksimalno 20 – 30 osoba. Kod organizatora smo zatražili da se rasprava priredi u prostorijama Vatrogasnog doma, gdje se i inače održavaju svi veći skupovi, međutim kod određenih osoba u Benkovcu još uvijek ima u tom pogledu jakog otpora. Najveći problem, zbog kojeg se sada direktno obraćamo jest termin odvijanja javne rasprave koja je predviđena u potpuno neprihvatljivo vrijeme, tj u 11 sati. (?!?). U ime mještana pitamo se tko može prisustvovati toj raspravi? Zaposleni – ne, oni su u to vrijeme na radnom mjestu, domaćice – ne, u to vrijeme pripremaju ručak za svoju obitelj, studenti – ne, zauzeti su svojim dužnostima. Pitamo se za koga se onda planira rasprava? Je li to samo iz razloga da se može kazati kako je javna rasprava održana i da se zadovolji forma, ili bi to trebala biti rasprava na kojoj mještani u demokratskoj komunikaciji mogu iskazati svoja mišljenja, pitaju se u dopisu članovi Eko udruge Ravni kotari, moleći kod organizatora pogodniji orar javne rasprave u poslijepodnevnom terminu u 17:00 ili 18:00.
[pullquote align=”right”]Ključna javna rasprava u pogledu izgradnje centralnog županijskog odlagališta bi se trebala održati u Benkovcu u iduću srijedu, u 11:00. U Eko udruzi Ravni kotari se pitaju tko može prisustvovati toj raspravi? Zaposleni – ne, oni su u to vrijeme na radnom mjestu, domaćice – ne, u to vrijeme pripremaju ručak za svoju obitelj, studenti – ne, zauzeti su svojim dužnostima[/pullquote]Kako bi se ‘uvjerili na lici mjesta’ u ‘sigurnost i bezopasnost’ budućeg centra na poziv Županije predstavnici Udruge posjetili su u siječnju Centar za gospodarenje otpadom u Celju. Predviđeni CGO u Biljanima Donjim trebao bi biti sličnih karakteristika.
– Međutim, CGO u Celju je 350 metara udaljen od najbližih kuća, kod nas je na 30-40 metara, njihov Centar nije u blizini izvora niti važnijih podzemnih tokova, naš je u blizini izvora Zadarskog vodovoda, njihov Centar smješten je u kotlini oivičen brdovitim terenom sa velikom vegetacijom, naš bi trebao biti u kamenolomu bez ikakve vegetacije, njihov nije u značajnom tektonskom područja, naš bi bio, njihov Centar nije u blizini plodnih poljoprivrednih površina, naš je lociran usred najplodnijih polja Ravnih Kotara, tvrde u Eko Udruzi primjećujući kako je posjet bio ‘slučajno’ tempiran u zimsko vrijeme sa temperaturama ispod 0 Celzija kada su minimalna isparavanja i emisije neugodnih mirisa.
– Ipak, u nekim dijelovima Centra nismo mogli disati od smrada. Možemo tek zamisliti koja bi isparavanja i širenje smrada bilo kod nas u slučaju da se izgradi naš CGO u Biljanima, naročito ljeti pri temperaturama iznad 30 Celzijusa, a da pantagane, galebove, vrane, zmije…. i ne spominjemo. Naša Udruga i dalje inzistira da se pronađe povoljnija i manje štetna lokacija a na argument da za to nema vremena – odgovaramo da smo već prije dvije godine to zatražili. Čini nam se da je vrijeme pregazilo ovu tehnologiju koja nam se nudi a primjer bi mogao biti Dubrovnik koji će dati svoj budući Centar za gospodarenje otpadom američkim tvrtkama i koji ih neće stajati ni jedne kune, ustvrdio je Zdravko Belušić iz EU ‘Ravnih kotara’.
U tijeku pristupnih pregovora s Europskom unijom, Hrvatska je preuzela određene obveze i na području okoliša, točnije gospodarenja otpadom, u sklopu čega se nalazi i izgradnja centara za prikupljanje, razvrstavanje te daljnju preradu i iskorištavanje otpada. Zbrinjavanje otpada na ovakav način mora započeti najdalje 2018., u suprotnom Hrvatsku očekuju novčani penali, čija se visina određuje razmjerno količini nezbrinutog otpada i broju stanovnika.
– Što se tiče gospodarenja otpadom, Hrvatska je na samom začelju ljestvice zemalja EU. Novi Centar predstavlja funkcionalan način iskorištavanja otpada, a sama izgradnja odvijala bi se u skladu s najvišim normama i standardima za zaštitu okoliša, čija se isplativost procjenjuje na vijek duži i od 30 godina. Ukratko, Centar će biti hortikulturalno riješen i uređen kompleks prema najvišim zadanim standardima, kazao je pak Dino Perović, direktor tvrtke Eko, zadužene za gospodarenje županijskim otpadom, ističući kako preliminarna cijena izgradnje iznosi 63 milijuna eura. Pravi iznos postići će se na planiranim natječajima za izgradnju, no zna se kako bi se veći dio, odnosno 80 posto radova, financiralo putem potpore Europske unije, dok bi se 20 posto novčanih sredstava pokrivalo kreditnim linijama.
