Svega deset dana dobila je nova grčka vlada od zatvaranja birališta do dana kada su je europske institucije žestoko lupile po nosu. Učnile su to čak i prije nego se u četvrtak po prvi put okupio novi sastav grčkog parlamenta kako bi položio prisegu – Sirizini zastupnici na Ustav, a ostali, tradicionalno, kako se to i do sada uvijek radilo, pred pravoslavnim svećenicima.
U srijedu kasno navečer, samo nekoliko sati nakon sastanka s novim grčkim ministrom financija Janisom Varufakisom, Europska središnja banka (ECB) iznenada je objavila kako od 11. veljače više neće prihvaćati grčke obveznice kao jamstvo za zajmove, čime je na grčku središnju banku prebacila teret financiranja grčkih banaka. Grčkoj i dalje na raspolaganju stoji mehanizam za osiguranje likvidnosti ELA (Emergency Liquidity Assistance) Europske središnje banke, ali i to ECB može povući na osnovi diskrecijske odluke zapravo još ovog mjeseca. Odluka ECB-a izaziva veliki pritisak na grčke banke i povećava nestabilnost financijskog tržišta unutar Grčke.
Ekonomski analitičari jedinstveni su u stavu – taj potez povučen je isključivo radi političkog pritiska. Društvenim mrežama pronijele su se navodne riječi anonimnog visokopozicioniranog izvora iz ECB-a kako Europska središnja banka zapravo boduje na nove izbore u Grčkoj.
‘Potez ECB-a bio je potpuno nepotreban i povučen je nekoliko tjedana prije nego je bilo kakva odluka trebala biti donesena. To izgleda kao namjerni pokušaj da se minira nova vlada. Pokušavaju natjerati vladu da napusti obećanja koje je dala grčkim glasačima i da nastavi slijediti program koji su njeni prethodnici potpisali’, konstatirao je Mark Weisbrot, direktor Centra za ekonomska i politička istraživanja iz Washingtona. Podsjetimo, odluka o eventualnom nastavku programa trebala je biti donijeta do 28. veljače i zbog toga je grčki ministar financija Janis Varufakis, prije nego je uopće i prisegnuo, krenuo na turneju po europskim prijestolnicama.
Sam Varufakis vjerojatno nije bio iznenađen potezom ECB-a jer je takav razvoj događaja ovaj ekonomist predviđao još puno prije nego je uopće od Sirize pozvan da vodi ministarstvo financija. U jednom intervjuu iz prosinca tvrdio je da će u sukobu Sirizine vlade i europskih kreditora ECB zaprijetiti torpediranjem grčkog bankarskog sustava.
‘Ljudi moraju biti spremni na takvu prijetnju od strane ECB-a jer je isto to središnja banka napravila i 2009. Irskoj, to je napravila Cipru i najavljivala kao mogućnost za Grčku u lipnju 2012. Godine’, kazao je u intervjuu za kanal ANT1, a slično je tvrdio i mjesecima ranije u debatama u kojima su se razmatrale mogućnosti odgovora europskih institucija na izbor radikalno lijeve vlade u Grčkoj.
‘Gospođa Merkel i gospodin Schauble imaju jednostavan cilj: ako bude izabrana vlada koja će uključivati Sirizu, ona mora biti slomljena tako da u roku od tjedan dana pristane na treći memorandum. Oni žele da ga implementira svježa vlada, nakon što bude zastrašena s onim što će se dogoditi u prvim danima prvih tjedana’, kazao je tada Varufakis, podvlačeći da tehnokrati iz ECB-a nemaju mandat za takve postupke, ali i da u Sirizinu vladu nemaju zašto ulaziti oni koji neće biti spremni na takve poteze ECB-a.
Europska središnja banka nastavila je s istom politikom kakvom se vodila i do sada prilikom ‘saniranja’ posrnulih europskih država. Traži se zacrtano otplaćivanje dugova i provođenje strukturnih reformi koje su u slabijim državama dovele do potpunog uništavanja socijalne države redukcijom javnog sektora, uskraćivanjem novca za zdravstveni sustav, mirovine i naknade za nezaposlene te mijenjajući radno zakonodavstvo.
Sastanak s njemačkim ministrom financija Wolfgangom Schaeubleom koji je uslijedio pokazao je kako grčka ofenziva šarma, turneja premijera Aleksisa Ciprasa i ministra Varufakisa europskim prijestolnicama nije urodila plodom. Čak i oni koji su izgledali voljni pomoći grčkom zahtjevu da se preispitaju temeljne postavke trenutačnog funkcioniranja eurozone, talijanski premijer i francuski predsjednik, ustuknuli su pod pritiskom njemačke kancelarke Angele Merkel. Ona sama nije imala vremena sastati se s grčkim momcima, sudeći po njemačkim medijima i zato što ju je uvrijedio potez novoizabranog premijera Ciprasa koji je odmah nakon izbora položio cvijeće na grob komunista palih u borbi protiv nacista. Varufakis je Die Zeitu morao objašnjavati kako je ta simbolična gesta bila uperena protiv njihovih domaćih nacista, Zlatne zore, desničarske stranke koja je usprkos zločinima treća po snazi u parlamentu, a ne protiv Nijemaca. Ovih su dana upravo podignute optužnice protiv 72 člana stranke među kojima ima i bivših i sadašnjih članova parlamenta.
