Europska komisija predložila je da se državama članicama omogući da ograniče ili zabrane korištenje genetski modificiranih organizama u hrani ili hrani za životinje iz uvoza nakon što su oni odobreni na europskoj razini, no prijedlog je izazvao velike kritike i protivnika i pobornika GMO-a.
Reforma ne mijenja postojeći postupak odobravanja GM kultura po kojem Komisija mora dopustiti uvoz ili uzgoj GM kultura koje su dobile odobrenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) ako se kvalificirana većina država članica tome ne protivi. No Bruxelles želi omogućiti pojedinačnim državama članicama da zabrane korištenje genetski modificiranih organizama u hrani ili hrani za životinje ako za to imaju ‘legitimne razloge’, iako su oni odobreni na europskoj razini. Slična pravila nedavno su uvedena za uzgoj GM kultura u EU.
Predstavljajući prijedlog izmjene uredbe o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje, europska povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager istaknula je u srijedu da će članice koje žele primijeniti to ‘izuzeće’ na svojem tržištu ‘morati biti oprezne’. ‘Morat će dokazati da su njihove mjere izuzeća motivirane uvjerljivim razlozima od javnog interesa i da su u skladu s pravilima unutarnjeg tržišta, europskim institucionalnim okvirom i međunarodnim obvezama’, kazala je.
Države članice ne mogu jednostavno zatvoriti svoje granice za GM proizvode jer EU ima zajedničko tržište. Članice će biti odgovorne za provedbu nacionalnih zabrana, ali “ne smiju kočiti slobodu kretanja u EU”, kazao je jedan dužnosnik Komisije, objašnjavajući da je u pitanju korištenje, a ne kretanje ili tranzit takve robe, prenosi EUobserver.
Teška provedba u praksi
Dužnosnik je priznao da će provedba zabrana u praksi biti ‘izazov’. Neke članice već su izrazile nezadovoljstvo prijedlogom. ‘Nikako nećemo moći zaštititi svoju zemlju od GMO-a a da ne prekršimo temeljna pravila EU-a’, rekao je jedan poljski diplomat za EUobserver. ‘Prijedlog stavlja sav teret odluke na države članice, ali ne daje nam alate za provedbu a da pritom ne prekršimo pravila unutarnjeg tržišta. Logika je u redu, ali manjkaju alati.’
Legitimni razlozi za zabranu
Drugo otvoreno pitanje je koji će razlozi biti prihvatljivi za zabranu. Komisija kaže da se neće smjeti navoditi obrazloženja koja su protivna procjeni rizika za zdravlje ljudi i životinja i okoliš koju provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA). U slučaju novih dokaza da proizvod može sadržavati ozbiljan rizik za zdravlje i okoliš, pravni okvir EU-a već sadržava odredbe kojima se državama članicama omogućuje da zabrane genetski modificiranu hranu i hranu za životinje dok EU ne preispita situaciju.
Ako se modificirana hrana i hrana za životinje već koristi u trenutku kada država članica donese mjeru izuzeća, prijedlogom se predviđa da se osigura primjereno razdoblje tijekom kojeg će se iscrpiti zalihe tog proizvoda. Isto tako, mjere se ne bi trebale odnositi na proizvode sa slučajnom prisutnošću genetski modificiranih organizama odobrenih na razini EU-a koji su ispod zakonskog praga za označavanje.
Na pitanje da navede ‘konkretne primjere’ prihvatljivih razloga, europski dužnosnik je kazao: ‘Neki bi mogli biti socioekonomski utjecaj, ciljevi poljoprivredne politike, javna politika.’
U EU je nedavno stupila na snagu direktiva kojom se državama članicama daju slična prava da ograniče ili zabrane uzgoj GM kultura na svojem teritoriju. To još nije učinila nijedna članica.
Kritike
Plan, koji moraju odobriti države članice i Europski parlament, kritiziraju i protivnici i pobornici GMO-a. Proizvođači GMO-a upozoravaju da se uvode zapreke poslovanju, a aktivisti za zaštitu okoliša optužuju Bruxelles da želi odgovornost prebaciti na druge. Greenpeace smatra da se državama nudi ‘lažno izuzeće’ dok se ‘nedemokratski’ mehanizmi donošenja odluka u EU ne mijenjaju.
‘Može li se zabrana pravno postaviti tako da je ne mogu osporiti GM tvrtke? Nismo to još vidjeli u slučaju zabrana uzgoja… Ovo će biti još teže’, kazala je aktivistkinja Greenpeacea Franziska Achterberg.
Američki predstavnik za trgovinu Michael Froman izrazio je razočaranje, ocijenivši da prijedlog dijeli EU na 28 odvojenih tržišta za pojedine proizvode. ‘Prijedlog takvog ograničavanja trgovine nije konstruktivan’, rekao je.
Četrnaest udruženja koja predstavljaju europsku poljoprivredno-prehrambenu industriju, među kojima Copa-Cogeca, glavni poljoprivredni lobi u EU, pozvalo je na odbacivanje reforme, s obzirom na ovisnost europskih uzgajivača stoke o GM stočnoj hrani te na rizik narušavanja tržišnog natjecanja, prenosi AFP.
Prijedlog ‘čini se vraća sat unatrag u pogledu unutarnjeg tržišta’, rekao je Jonathan Ramsay, glasnogovornik Monsanta, jednog od najvećih proizvođača GM sjemena. Biotehnološka lobistička skupina EuropaBio, čiji je Monsanto član, pozvala je Komisiju da povuče prijedlog. ‘Potkopavanje te dobro uhodane i uspješne trgovine moglo bi nanijeti stvarnu štetu radnim mjestima, rastu i povjerenju u Europu kao mjestu za poslovanje’, ocjenjuje EuropaBio.
U Europi se uzgaja samo jedna GM kultura: Monsantov kukuruz MON810 i to u pet država članica, najviše u Španjolskoj i Portugalu. No za korištenje u ljudskoj prehrani i stočnoj hrani odobreno je 58 GM proizvoda. Na odobrenje za korištenje čeka još 58 GM proizvoda, od kojih je 17 dobilo pozitivnu ocjenu EFSA-e.
EU svake godine uveze preko 36 milijuna tona genetski modificiranog sojinog brašna i soje za ishranu stoke. Unija proizvede samo 1,4 milijuna tona soje na godinu, koja nije GM jer GM soja nije odobrena za uzgoj u EU.Odobrenje za uzgoj u EU čeka 8 GM kultura, uključujući obnovu dozvole za MON810. Četiri imaju pozitivu ocjenu EFSA-e, a četiri je još čekaju, navodi Komisija.
