U Dalmaciji već dugi niz dana imamo stabilno sunčano vrijeme s vrlo visokim temperaturama zraka. Vrhunac toplinskog udara dogodio se u srijedu kada su ponegdje u Dalmaciji najviše dnevne vrijednosti dosezale 37 stupnjeva. Dok je fronta u velikom dijelu zemlje donijela osjetan pad temperature zraka, a lokalno i izraženo grmljavinsko nevrijeme, u Dalmaciji se zadržalo pretežno sunčano, te vruće.
Vrućine su se nastavile i tijekom četvrtka kada je u velikom dijelu Dalmacije zabilježeno 35 Celzijevih stupnjeva, a ponegdje i više. U Splitu je u ranim popodnevnim satima, u hladovini meteorološkog zaklona na Marjanu, izmjereno vrlo visokih 36 stupnjeva. U drugom dijelu popodneva temperature zraka su pale 3 do 5 stupnjeva u odnosu na najtopliji dio dana, javlja Crometeo portal.
Nigdje u Dalmaciji nije bilo oborina u posljednja 24 sata, ali je tijekom protekle noći na moru pored Zadra bilo grmljavine.
U nadolazećoj noći zapuhat će bura koja će biti umjerena, a rijetko gdje i jaka. Najjača bura očekuje se prema zori. Dok će podno Velebita bura imati udare preko sto kilometara na sat, u Dalmaciji će samo ponegdje imate udare preko 60 kilometara na sat. Već tijekom jutra bura će se smirivati. Ipak, noćašnja bura donosi meteorološki fenomen poznat kao “fenska bura”. Radi se o pojavi kada bura u noćnim satima sprječava hlađenje tla, te se tijekom cijele noći zadrže vrlo visoke temperature. Upravo takav scenarij očekujemo u noći na petak, kada ponegdje u Dalmaciji temperature uopće neće padati ispod vrućih 30 stupnjeva.
S obzirom na vruću noć praćenu burom, ali i vrlo nisku relativnu vlažnost zraka, postoji velika opasnost od požara na otvorenom.
U petak nas nas očekuje pretežno sunčano vrijeme. Bura će danju prestati i u većini predjela okrenuti na umjerenu tramontanu koja će na otvorenom biti i pojačana u popodnevnim satima. Najviše dnevne temperature bit će 3 do 5 stupnjeva niže u odnosu na četvrtak, što znači da će biti od 28 do 33 stupnja. Stabilno ljetno vrijeme nastavit će se u dane vikenda kada nas očekuje pretežno sunčano i vruće s temperaturama iznad 30 stupnjeva. Ipak, velike vrućine iznad 35 stupnjeva neće se dogoditi.
Cijeloga sljedećeg tjedna očekujemo ljetno vrijeme s vrućinama i s daljnjim porastom temperature zraka prema kraju tjedna.
Što je Fenska bura?
Dnevne vrućine ljeti su sasvim uobičajena stvar. No kako “preživjeti“ noć u kojoj temperatura bude 30 ili više Celzijevih stupnjeva? Sredinom mjeseca ovakav primjer dogodio se na nekoliko lokacija uz obalu, a najizraženiji je bio u Senju.
U dvije noći za redom noćne su temperature bile oko nesnošljivih 32°C! Tako visoke temperature zraka u noći bile su praćene puhanjem bure. Bura je poznata po svom rashladnom učinku, kako je onda moguće da podržava tako visoke temperature zraka?
Fen je vjetar koji se javlja na svim kontinentima. Riječ “foehn” reteromanski je oblik za latinski naziv “favonius”, za topli zapadni vjetar. Ovaj se vjetar javlja alpskom području, ali nastaje i u Andama, Stenjaku, Grenlandu, Novom Zelandu itd., pa i u našim Dinaridima, objašnjava Crometeo.
Ovisno o položaju ciklone i anticiklone fen može biti sjeverni i južni. Kada je zapadno od visokog planinskog lanca polje sniženog tlaka zraka, a na istoku polje visokog, tada puše južni fen. Pri obrnutom položaju baričkih sustava puše sjeverni fen.
Država koja itekako puno “iskustva” ima s ovim neugodnim toplim vjetrom je Švicarska. Zimi i u proljeće fen naglo topi snježni pokrivač pa se još zove i snjegožder. U Americi ovaj vjetar ima naziv Chinook. Osim toga, pogoduje stvaranju lavina, a zbog svoje suhoće izrazito povećava opasnost od šumskih požara. Dokazano mu je i negativno djelovanje na ljursko zdravlje. Ukratko, fen je svaki planinski vjetar koji dolazi topliji nego što je bio zrak prije puhanja.
Za raumjeti mehanizam nastanka fenskog vjetra potrebno je objasniti osnovne zakone fizike na primjeru vertikalnog kretanja vjetra. Zrak koji se uzdiže hladi se za 1°C svakih 100m. Zbog hlađenja zraka na određenoj nadmorskoj visini dolazi do kondenzacije vodene pare (nastanak oblaka i oborine).
Tim procesom oslobađa se latentna toplina, pa se daljnjim uzdizanjem zrak hladi po znatno sporijoj stopi od 0,6°C svakih 100m. Obrnut je proces kada se zrak spušta. Zamislimo čest zraka koja se spušta niz padinu. Tlak zraka (pritisak) viši je u podnožju planine nego na njenom vrhu. Spuštajuća se čest zraka tako kreće iz područja nižeg u područje višeg tlaka, te se zbog toga sabija.
To rezultira povišenjem njene temperature i njenim isušivanjem. Ukratko, svaki vjetar koji se spušta niz planinu zagrijava se i isušuje.
