I danas Zadrani jurišaju protiv Turaka: 445 godina nakon što je naša galija krenula u Lepantsku bitku
Zadrani u transu čekaju 15 sati i početak utakmice, kada će naši sugrađani Modrić, Subašić i Vrsaljko započeti svoj juriš na Turke, a mi nismo mogli ne primijetiti kako se sudbina na čudnovat način poigrala s datumom utakmice.
Naime, sredinom 16. stoljeća Turci su okupirali dobar dio europskog tla, njihov je teror harao Sredozemljem i stigao je sve do bedema dalmatinskih gradova. Kako ostatak Europe ne bi pao u njihove ruke, valjalo je poduzeti bitku za oslobođenje, hrabar podvig kojeg danas povijest pamti kao Bitku kod Lepanta. U njoj su se sukobile pomorske snage Osmanskog Carstva i flota Svete lige, koja je objedinila čitav tadašnji europski kršćanski svijet. Zanimljivo je da je čak svaki peti sudionik ove presudne bitke bio Hrvat. Točna brojka nije poznata, no sa sigurnošću se može reći da se radilo o preko deset tisuća naših ljudi.
Zadrani zarobljeni, no Turci u konačnici poraženi
12. lipnja 1571., dakle na današnji dan prije točno 445 godina, nakon godinu dana priprema prema otoku Krfu otisnula se flota galija s jednom misijom – zaustaviti Turke. Među njima je bila i jedna zadarska galija, a njome je zapovijedao Petar Grisogono de Bartholazzi.
Naša galija ipak nije vidjela bitke – u Otrantskim vratima, na putu do odredišta pala je u ruke turskih pirata. Dogodilo se to između 26. lipnja i 11. srpnja 1571. Brod je uništen, a posada koju su sačinjavali galioti uglavnom iz sela zadarske okolice i otočja, zarobljena je i odvedena u ropstvo u Carigrad. Iako je Zadar izgubio ovu bitku, Turci su bili ti koji su iz rata u konačnici izašli kao gubitnici.
Naime, nakon što su preživjele galije Svete lige stigle na svoje pozicije, pokraj grčkog grada Nafpaktosa u današnjem Korintskom zaljevu, 7. listopada 1571. odigrala se glasovita se bitka kod Lepanta, inače najkrvavija pomorska bitka u povijesti.
Završna bitka zaključena je premoćnom pobjedom Svete lige, zahvaljujući spretnom manevru za koji povjesničari još ne znaju je li bio smišljen potez ili puki slučaj. Naime, genovski su brodovi u jednom trenutku napustili bojište i zaplovili prema otvorenom moru. Nije jasno je li to bilo iz straha ili kao plod genijalne zamisli. Na povratku, udarili su turske snage s boka. Turci su uspjeli spasiti manje od polovice svoje flote, a njihov je poraz označio kraj turske premoći na istočnom Sredozemlju.
U čast te velike pobjede nad Turcima, Zadrani su 1573. godine podigli Morska vrata (poznata i kao Vrata sv. Krševana). Iste je godine Nikola Suriani, kapetan dužda, vojni zapovjednik cijelog Jadrana u crkvi Gospinog uznesenja (današnji sv. Šime) dao podići novi monumentalni glavni portal i 2 oltara, jedan posvećen sv. Luciji, a drugi sv. Stjepanu.
Danas, 445 godina nakon isplovljavanja zadarske galije, Hrvati i Turci odavno su zakopali ratne sjekire te ostaje za vidjeti kakva sudbina čeka naše dečke u okršaju s Turcima, ovoga puta na nogometnom terenu – nadamo se da će dobiti i “bitku” i “rat”, odnosno utakmicu i prvenstvo.