U posljednjih par dana u Hrvatskoj su čak dvije osobe umrle od uboda insekata – prvo legendarni zagrebački nogometaš Željko Smolek od uboda ose u snu, a potom i zadarski policajac od uboda stršljena tijekom radova u polju.
Precizne statistike o broju takvih slučajeva u Hrvatskoj teško je znati jer ne postoji središnji registar u koji bi se oni upisivali. No nekoliko fatalnih slučajeva zabilježeno je i prijašnjih godina. Kako smo još uvijek u ljetnom razdoblju, insekti su i dalje aktivni pa je dobro znati što i kada poduzeti. Važno je imati na umu da u ozbiljnim situacijama nije pametno vjerovati tzv. narodnim mudrostima.
Budući da ubodi pčela, osa, stršljena i drugih kukaca mogu biti fatalni čak i za mlade i inače potpuno zdrave ljude, stručnjaci preporučuju odgovarajuću dijagnostiku, prevenciju, terapije i reakcije u ozbiljnim slučajevima.
Za koga su i kakvi ubodi opasni?
Prof. Asja Stipić Marković, voditeljica odjela za kliničku imunologiju, pulmologiju i reumatologiju Bolnice Sveti Duh kaže da svi ubodi mogu biti opasni za osobe koje su osjetljive na njih, bez obzira na dob i zdravstveno stanje.
‘Sve osobe koje su preosjetljive koje imaju antitijela klase IGE mogu očekivati alergijske reakcije koje mogu biti blage, ali i opasne po život’, upozorava naša liječnica.
Pritom, kaže, treba znati da mjesto uboda na tijelu nije ključno – anafilaktički šok može nastupiti bez obzira je li insekt uboo osobu u nogu, ruku ili u glavu.
‘Ubod u lice može biti posebno opasan zato što može nastupiti otok grla pa može doći do gušenja. No inače svaki ubod može biti fatalan ako je osoba jako preosjetljiva. Naime, kada alergen uđe u tijelo, bez obzira na lokaciju, on može pokrenuti anafilaktički šok’, pojasnila je Stipić Marković.
Koji su kukci najopasniji?
Mada stršljeni svojom veličinom i bojama izgledaju strašnije od pčela ili osa, njihov ubod nije nužno najopasniji.
‘Za čovjeka je najopasniji onaj ubod na koji ima najviše razine antitijela, bez obzira je li to stršljen, osa ili pčela. U alergijskom šoku temeljni princip je reakcija antitijela na specifične alergene’, kaže naša stručnjakinja i pritom ističe da čovjek ne bi trebao misliti da izostanak reakcije na ubod jednog insekta podrazumijeva da nije alergičan na neke druge.
‘Alergijska reakcija je uvijek jako specifična za određeni protein. Netko može reagirati na jedan ubod, a da ne reagira na ostale.’
Što poduzeti, a što ne u ozbiljnim slučajevima?
U medijima se mogu naći brojni različiti savjeti za postupanje u slučaju teških reakcija na ubode insekta. Neki savjetuju uzimanje antihistaminika, drugi stavljanje hladnih obloga i aspirina ili andola na mjesto uboda ili pak kombinacije navedenoga.
Stipić Marković upozorava da se ljudi s ozbiljnim reakcijama ne mogu pouzdati u takve savjete:
‘U antihistaminike se nikako ne smijemo pouzdati kada je riječ o anafilaktičkom šoku. U takvim situacijama pomaže samo adrenalin. Antihistaminici pomažu samo kod blagih reakcija. Mi ljudima koji znaju da su preosjetljivi preporučujemo da sa sobom nose injektore adrenalina kako bi spriječili fatalnu reakciju. Ako ih nemaju, najvažnije je što prije doći do liječnika koji će mu dati adrenalin. U idealnom slučaju bilo bi dobro da svaki pacijent ima individualni autoinjektor. Aspirini također neće pomoći.’
Ljudima koji često borave na otvorenom ili rade u poljima i voćnjacima stručnjaci preporučuju da odu na dijagnostički pregled u neku alergološku ambulantu kako bi točno utvrdili jesu li i na koje ubode osjetljivi te da možda prođu preventivne terapije.
‘Tu se mogu napraviti kožni testovi i krvni nalazi. Osim toga postoje i metode preventive, a to su specifične imunoterapije s otrovima insekata. Nažalost, alergeni se kod nas teško nabavljaju, isključivo preko bolničkih povjerenstava, a primjena je rezervirana samo za iskusne centre kao što je naš’, poručila je Stipić Marković.
Na testiranje može doći svaka osoba koja sumnja da bi mogla biti alergična na neki ubod. Za to je dovoljno pribaviti uputnicu liječnika opće prakse uz koju je pregled besplatan, piše Index.hr.
