Svjetski dan smijeha obilježava dvaput godišnje, 10. siječnja i 2. svibnja.
Utemeljio ga je 1998. godine Indijac Madan Kataira, poznat kao “doktor za smijeh”. Cilj obilježavanja ovoga dana jest potaknuti ljude da se što više smiju.
Smijeh uzrokuje brojne fiziološke promjene u organizmu. Uslijed jakog smijanja više od 300 mišića lica, trbuha, dijafragme, leđa, nogu i ruku se aktivira, očne zjenice se šire, a vrhovi prstiju postaju vlažni. Disanje postaje duboko i brže te dostiže brzinu i do 100 km na sat! Podiže se i frekvencija srca, ponekad i 120 otkucaja u minuti, a evo što kažu neka od istraživanja o njegovom utjecaju na naše fizičko i psihičko zdravlje.
Stručnjaci tvrde da je par minuta smijanja isto kao i 15 minuta vježbanja na sobnom biciklu.
– snižava krvni tlak i razina šećera u krvi;
– razgrađuje hormone stresa adrenalin i kortizol te tako opušta čitav organizam;
– jača imunološki sustav potičući stvaranje limfocita i aktivnost NK(natural killer) stanica koje ubijaju tumorske stanice;
– pogoduje funkcioniranju srca i krvotoka;
– potiče cirkulaciju i opskrbljenost kisikom;
– smanjuje kolesterol u krvi, začepljenost arterija, pojavu krvnih ugrušaka i visoki krvni tlak, a time i opasnost od infarkta;
– potrošnja energije u nekoliko minuta smijeha jednak je potrošnji za vrijeme 10 min. vježbanja na spravi za veslanje ili 15 minuta na sobnom biciklu;
– tijekom smijanja otpuštaju se endorfini – tvari koje sprečavaju bol;
– smanjuje razinu hormona stresa i potiče lučenje hormona sreće (serotonin, endorfin, dopamin i noradrenalin) pa je tako najprirodniji i najučinkovitiji lijek protiv stresa;
– kako nas čini optimističnima, on dokazano potiče i ubrzava proces ozdravljenja; terapija smijehom pomaže u ublažavanju psihičkih oboljenja kao što su depresija, anksioznost, živčani slom ili nesanica te smanjuje različite emocionalne i psihičke poremećaje;
– putem smijeha se čovjek oslobađa negativnih osjećaja kao što su strah, ljutnja, agresivnost ili trema; potiče pažnju, koncentraciju, kreativnost i samopouzdanje
Bez obzira kojim jezikom govorili, značenje osmijeha svatko će razumjeti. On je univerzalno sredstvo komunikacije. Sve što nam treba da bismo njime uspješno komunicirali je pozitivan pristup životu koji podrazumijeva naš otvoren stav prema sebi i drugima ispunjen onom dobrom starom izrekom ”da prema drugima budemo onakvi kakvima bismo htjeli da drugi budu prema nama”.
