Polaznicima petih i šestih razreda povećat će se broj obaveznih školskih sati, što bi vjeronauk moglo prebaciti u suprotnu smjenu, a škole će u Hrvatskoj angažirati još najmanje 80 profesora kako bi informatika postala obavezni predmet u osnovnim školama. Naime, to su neke od najvećih novina u planu Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Pripremljeni kurikularni dokumenti za informatiku
Podsjetimo kako je u jeku sukoba između ministrice Blaženke Divjak i premijera Andreja Plenkovića oko kurikularne reforme, Ministarstvo obrazovanja potvrdilo kako se od školske godine 2018./19. uvodi predmet informatika, i to kao obavezni. Prvi kreću učenici petih i šestih razreda, a godinu kasnije sedmog i osmog razreda, piše Index.hr.
“Za uvođenje informatike kao obveznog predmeta – imamo pripremljene kurikularne dokumente koji su dorađeni prema primjedbama u javnoj raspravi. Također, djelomice su osigurana sredstva za opremu škola i edukaciju nastavnika preko projekta e-Škole te u državnom proračunu”, kažu nam iz Ministarstva obrazovanja odgovarajući na upit što je do sada konkretno napravljeno kako bi se informatika uvela kao obvezni predmet i koji su to potezi koji su različiti od onih bivših ministara HDZ-a ili Kukuriku koalicije, u kojoj je također percipirao HNS.
Odakle 180 milijuna eura za informatiku?
Uglavnom, u ministarstvu naglašavaju da informatika suvremenom obrazovanju mora biti mnogo više od poznavanja tehnologije, ona mora biti i uključivanje algoritamskog načina razmišljanja te podizanje razine digitalne pismenosti u sklopu svih predmeta.
Podsjetili smo ih na izjavu bivšeg ministra Vedrana Mornara koji je u studenom 2015. godine zaključio da će do 2022. godine kroz projekt ‘e-Škole’ biti uloženo 180 milijuna eura kako bi 50 posto hrvatskih škola postalo ‘digitalno zrelima’, uz zaključak kako nema novca za uvođenje informatike kao obveznog predmeta u osnovne škole. Odnosno, jedan od najvećih problema uvođenja informatike u osnovne škole svakako su novci, što je jasno i aktualnoj ministrici Divjak.
“U pilot projektu e-Škole koji vodi CARNet imamo oko 300 milijuna kuna europskih sredstava iz Europskog socijalnog fonda (ESF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Namjera je nastaviti i dovršiti projekt sljedeće godine, kako je i planirano, te pokrenuti veliki projekt vrijednosti oko milijardu kuna. Riječ je o nastavku projekta e-Škole”, kažu nam o financijskoj konstrukciji dodajući da pilot projekt e-Škole, koji je počeo još prošle godine, obuhvaća oko 10 posto škola, njih 151, dok bi ih velikim projektom koji bi krenuo 2018. bilo obuhvaćeno negdje između 60 i 80 posto škola.
Još ne znaju koliko će točno sve to koštati
“Ostatak sredstava osigurao bi se iz drugih projekata, europskih fondova te iz državnog proračuna”, tvrde u Ministarstvu obrazovanja dodajući da je plan 100 postotni obuhvat škola s informatikom za godinu dana.
“Ne možemo odmah uvesti informatiku u sva četiri razreda (od 5. do 8. razreda) jer se kurikulum gradi, informatika za sedme i osme nadovezuje se na sadržaj i ishode učenja za pete i šeste razrede”, objašnjavaju iz Ministarstva, no odgovor na pitanje koliko će konkretno uvođenje informatike stajati novca u školskoj godini 2018./2019. još uvijek nemaju. Točni podaci bit će poznati nakon što se dovrši cjelovita analiza koja će biti prezentirana javnosti, tvrde u Ministarstvu.
Prema planu, sredstva će se osigurati u državnom proračunu i iz europskih fondova i to za opremanje, edukaciju, zapošljavanje nastavnika i digitalne obrazovne sadržaje.
CARNet je u sklopu e-Škola razvio edutorij za digitalne obrazovne sadržaje u sklopu kojeg su izrađeni digitalni obrazovni sadržaji za STEM predmete i u koji će se uklopiti digitalni obrazovni sadržaji za informatiku, stoji u planu Ministarstva. Drugi problem su profesori informatike.
Povećanje profesora informatike za 10 posto
“Prema dostupnim podacima, u ovom trenutku oko 800 učitelja informatike zaposleno je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj. Tijekom rujna prikupit će se podaci o dodatnim potrebama škola. Naše je predviđanje 10 postotno povećanje broja nastavnika informatike za školsku godinu 2018./2019”, odgovaraju iz Ministarstva.
Također, u Ministarstvu nemaju namjeru smanjiti broj sati nekog obaveznog predmeta, već su se odlučili na povećanje obavezne satnice. Čini se da bi upravo ta odluka mogla postati ideološko pitanje. Naime, povećavanjem broja obaveznih sati, izborni predmeti, među kojima je vjeronauk, definitivno bi trebali biti prebačeni u suprotnu smjenu. Moguće je tako da bi najveći kritičar uvođenja informatike u škole mogla postati Crkva.
Informatiku bi najviše mogla kritizirati – Crkva
Podsjetimo kako je u većini osnovnih škola u Hrvatskoj vjeronauk bitniji i ima prioritet ispred informatike, latinskog i stranih jezika koji su također, kao i vjeronauk, izborni predmeti. Crkva se poziva na to da je pravni status vjeronauka određen Ugovorom o suradnji na području odgoja i kulture, sklopljenim između Republike Hrvatske i Svete Stolice 1996. godine.
“Predmet vjeronauka spada u obvezatnu satnicu, napose s obzirom na položaj unutar rasporeda sati te se time nastava vjeronauka ne može organizirati u suprotnim smjenama”, tvrde iz Crkve.
