Negdje postoji problem

Hrvatske trgovine radije bacaju hranu nego ju doniraju siromašnima, evo i zašto

Arhiva AZD/Ilustracija

Premda je prošlo više od dvije godine otkako je ukinut PDV na doniranu hranu, svaki dan više od tisuću tona jestive i zdravstveno ispravne hrane završava u kontejnerima, a ne u socijalnim samoposlugama i pučkim kuhinjama. Razlog: Pravilnik o oslobađanju plaćanja PDV-a za doniranu hranu, kojim se potiče doniranje hrane bez stvaranja dodatnih troškova za donatora doduše postoji, ali nije zaživio.

Trgovački lanci, restorani, catering-tvrtke i proizvođači hrane i dalje neusporedivo više hrane bacaju nego doniraju, zbog čega socijalne samoposluge koje djeluju u Rijeci, Vinkovcima, Crikvenici, Vukovaru, Zagrebu, Karlovcu, Varaždinu i drugim gradovima i dalje nemaju stalnu isporuku hrane za svoje korisnike kojih je sve više, piše Deutsche Welle.

Odgovor na pitanje zbog čega trgovci i dalje hranu radije bacaju, potražili smo kod Zorana Grozdanova i Mladene Tadej, riječkih aktivista koji su prije dvije godine i predvodili kampanju za ukidanje PDV-a za doniranu hranu. Grozdanov, je koordinator Mreže hrane, platforme koja okuplja desetak udruga. Njihov je cilj izgraditi učinkovit nacionalni sustav doniranja i distribucije hrane pod geslom “Za Hrvatsku bez gladnih!”

„Možda ipak i to prodam i zaradim…”

On nas uvjerava kako je glavni problem u nedostatku sustava doniranja hrane i u socijalnoj neodgovornosti donatora. “Problem je u potpunom nedostatku svijesti da se stotine i tisuće obitelji u Hrvatskoj mogu nahraniti s hranom koju trgovci proizvođači svakodnevno bacaju, a ne doniraju”, objašnjava Grozdanov.

Mladena Tadej, volonterka riječke socijalne samoposluge i članica  Mreže hrane, podsjeća da su na početku njihove kampanje za oslobađanje donirane hrane PDV-a trgovci tvrdili da im je PDV glavna prepreka. U međuvremenu se pokazalo da to ipak nije točno i da to nije jedini problem. “Glavna prepreka su njihova želja za profitom, nesolidarnost i nebriga”, rezolutna je riječka aktivistica. Trgovci, po njezinim riječima, robu prodaju do zadnjeg dana roka trajanja i nude je i sa 80% popusta. Iako po važećem pravilniku mogu donirati robu od 90 do sedam dana prije isteka roka trajanja i biti oslobođeni PDV-a. U Rijeci je iznimka Dukat koji je, kaže Tadej, jedina tvrtka koja surađuje i daje robu čak i desetak dana prije isteka roka trajanja. Iz toga se nameće nedvojben zaključak: profit je glavni razlog zbog kojeg trgovci i tvrtke ne doniraju hranu.

Dodatni problem krije se u činjenici da socijalne samoposluge nemaju logistiku i prijevozna sredstva za dopremanje hrane od donatora do svojih korisnika. Veliki trgovački lanci i proizvođači po sadašnjem sustavu nemaju interesa dopustiti korištenje vlastite logistike za tu namjenu, tako da umjesto tog dodatnog troška i dalje radije bacaju i uništavaju hranu nego da je doniraju.

Računalom do objeda za siromašne

U Hrvatskoj, nastavlja Tadej, ne postoji sustav koji bi osiguravao doniranje. Trgovce se ne može prisiliti da doniraju ako oni to ne žele, iako u svijetu postoje i takvi slučajevi. Primjerice u Belgiji država doniranjem hrane uvjetuje produljenje okolišne dozvole.

Ukidanje PDV-a za doniranu hranu prije dvije godine trebalo je biti samo prvi korak u izgradnji sustava za doniranje hrane. On je trebao povezati proizvođače i trgovce, odnosno donatore s korisnicima, socijalnim samoposlugama. Aktivisti okupljeni u Mreži hrane predložili su Ministarstvu poljoprivrede, koje je nadležno za ovo pitanje, uspostavu IT sustava između glavnih aktera sustava za doniranje hrane. Taj sustav trebao je umrežiti i povezati socijalne samoposluge međusobno, kako bi se vidjelo kakvo je stanje njihovih zaliha, kao i donatore i proizvođače hrane.

Ministarstvu poljoprivrede predloženo je i osiguranje olakšica za one koji bi prevozili robu od proizvođača do korisnika, odnosno socijalnih samoposluga. Razmišljalo se i o drugom rješenju, odnosno stvaranju banke hrane, iako se radi o skupljem i zahtjevnijem rješenju. Banku hrane u tom slučaju predstavljalo bi skladište u koje bi proizvođači dovozili svoje viškove iz kojeg bi se onda hrana raspoređivala i usmjeravala prema korisnicima.

Više pročitajte na Deutsche Welle.

Ostavi komentar koristeći Facebook



 

Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar