U Hrvatskoj imamo čak 92 posto učenika koji ne vježbaju. Ne kreću se ni minimalnih 60 minuta dnevno umjerenim tempom. Samo 58 posto dječaka i 60 posto djevojčica doručkuje svakog radnog dana. Proteklih 12 godina broje djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom povećao se za gotovo 15 posto. Stručnjaci tvrde da je zbog toga stanje alarmantno. Naime, prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2015. godine, 34,9 posto djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu.
– Najveći problemi su, kao i svugdje, prebrzi život, ljudi su preopterećeni, a najveći je problem što puno djece ne doručkuje, nego roditelji kupuju putem nešto u pekarnici. Drugo je takozvani ‘screen time’, sjedenje pred televizorom ili računalom, telefoni, i to je vrlo loše kad je više od dva sata dnevno. Veliki je postotak onih koji to prekomjerno koriste. Mi smo deseta zemlja s velikim problemom s prekomjernom tjelesnom težinom u svijetu. Ispred nas su istočne zemlje – rekao je kineziolog Slaven Krtalić.
Znanstveni radovi koji su se bavili istraživanjem motoričkih sposobnosti pokazuju da su djeca u posljednjih pedeset godina nazadovala u koordinaciji, brzini, ravnoteži, fleksibilnosti, preciznosti i snazi u prosjeku za gotovo 50 posto. Dok su istodobno njihove funkcionalne sposobnosti, odnosno sposobnosti njihova dišnog i krvožilnog sustava nazadovale u prosjeku za više od 30 posto. Rezultati su to međunarodnog istraživanja Health Behaviour for Children (HBSC).
– Nažalost, imamo jednu od najskromnijih satnica redovne nastave tjelesne i zdravstvene kulture u Europskoj Uniji sa svega 90 minuta tjedno. Navedena satnica nije dovoljna ni za kvalitetniju edukaciju o važnosti provođenja redovitog tjelesnog vježbanja, a kamoli za značajnije promjene antropoloških obilježja djece i učenika – rekao je Vilko Petrić s Katedre za metodike nastavnih predmeta prirodnih i društvenih znanosti na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Međutim, postoji još jedan problem. Čak i kad bi odlučili vježbati više, u Hrvatskoj gotovo četvrtina osnovnih i polovica srednjih škola nemaju sportsku dvoranu za izvođenje nastave tjelesnog te različitih izvannastavnih sportskih aktivnosti, upozorava Petrić.
A zašto se djeca sve više debljaju i motorički nazaduju može se objasniti kroz još dva velika problema. Nepravilna prehrana i sjedilački način ponašanja.
– To je već dugo kulturološka pojava u društvu, ali je kod djece i mladih potencirana činjenicom da su im razni ekrani dostupni i primamljivi. Od tableta, pametnih telefona, televizije, prijenosnih kompjutora… Posebno se gleda vrijeme koje provode na igricama. Tu su dječaci aktivniji, a djevojčice su sklonije društvenim mrežama – rekla je dr. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a. O svemu što govori, kaže, postoje podaci iz istraživanja zdravstvenih ponašanja učenika HBSC-a. Istraživanje uspoređuje situaciju u Hrvatskoj sa stanjem u 45 zemalja i provedeno je 2014 – više pročitajte na 24sata.hr