Cijena nafte na američkim tržištima u utorak je potonula čak 7,1 posto, što je najveći dnevni pad u zadnjih 2,5 godine.
U skladu s kretanjima na svjetskim tržištima, a naročito ako se ovakav trend nastavi, i u Hrvatskoj možemo očekivati novi pad cijena dizelskih i benzinskih goriva. No taj pad će biti manji nego što bi se moglo pretpostaviti, s obzirom na činjenicu da se cijena goriva u Hrvatskoj formira tako da više od 50 posto cijene odlazi na davanja državi.
Ono što je vrlo zanimljivo je to da se u posljednjih nekoliko tjedana dogodio obrat – dizelska goriva postala su jeftinija od benzinskih. Građani Hrvatske su, naime, dugo vremena kupovali dizelaše, s obzirom na to da su cijene dizelskih goriva bile konzistentno jeftinije od cijena benzina. No čini se da je tom trendu došao kraj i da vlasnici dizelaša u budućnosti više neće moći računati s manjim utroškom na gorivo.
Tim povodom popričali smo s Igorom Dekanićem, profesorom na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu i priznatim stručnjakom za problematiku nafte i naftnih derivata.
Otkud takav pad cijena sirove nafte?
Za početak smo ga pitali kako tumači najnoviji dnevni pad cijena nafte kakav nije zabilježen na američkom tržištu
“To je posljedica uobičajenih tržišnih fluktuacija. Cijene nafte su zadnjih tjedan dana pale 5-6 posto, ali to je normalna pojava na svjetskom tržištu nafte. U zadnjih 20-30 godina imali smo relativno velike i neočekivane oscilacije cijena nafte, a one su posljedica ponude i potražnje, ali i činjenice da se velik dio sirove nafte prodaje na robnim burzama. Međutim, nafta se prodaje na globaliziranom tržištu i njezine cijene ovise o globalnoj potražnji, odnosno o projekcijama globalnog rasta, odnosima između cijena ključni svjetskih valuta. Nafta funkcionira i kao svojevrstan tezaurus za čuvanje blaga pa su cijene nafte u uskoj vezi s tečajevima valuta, cijenama zlata te ponudom i potražnjom, a u pozadini su i geopolitička očekivanja”, rekao je Dekanić u razgovoru za Index, a potom je pojasnio kako je došlo do relativno velikog pada cijena nafte u zadnje vrijeme, javlja Index.
“Sad imamo situaciju da su u zadnjih godinu dana cijene nafte na europskom tržištu oscilirale između 60 i 85 dolara za barel. Krajem prošle godine cijene su rasle sa 60 na 70 dolara, zatim su u veljači pale na 60, da bi ljeti porasle na 70. Potom je bilo oscilacija početkom rujna, a u zadnjih mjesec dana, između rujna i listopada, u Europi su porasle do 85 dolara, a u SAD-u do 75 dolara, što je bilo utemeljeno na procjenama o relativno povoljnom gospodarskom rastu za sljedeću godinu, a naročito u Indiji i Kini, na temelju sezonskih očekivanja zbog zime na sjevernoj polutki, ali i najavljenih oštrih sankcija SAD-a prema Iranu. Trgovci su požurili kupovati jer su svi očekivali dobru zaradu. Na vrhuncu tog rasta cijene su išle prema 75 dolara u SAD-u i 85 u Europi, a onda je krenuo suprotan trend”, pojašnjava nam Dekanić.
Cijena nafte je pala oko 20 posto
“Nakon toga su procjene rasta snižene i za svijet u cjelini i za najbrže rastuće ekonomije kao što su Indija i Kina. OPEC je držao veliku proizvodnju i ponudu, a ispostavilo se da je u sankcijama protiv Irana izuzeto osam zemalja, među kojima su Italija, Grčka, Turska, Indija, Kina, Južna Koreja i Japan, redom zemlje koje su najveći kupci iranske nafte. Sankcije jesu oštre, ali nemaju posljedica na stanje na tržištu. Dogodile su se tri stvari koje cijenu nafte guraju u kontra smjeru: sniženje procjena rasta, sankcije Iranu koje nisu bile tako oštre kakve su proklamirane u početku, a u isto vrijeme su se zalihe nafte nagomilale pa se stvorila viša ponuda te su cijene nafte prilično pale. U tri tjedna su tako cijene nafte u EU pale na 65 dolara za barel, što je pad oko 20 posto. To je velik pad, ali nije prvi takav. Radi se možda o 3. ili 4. padu takvog intenziteta u zadnjih 20 godina, nije to ništa neočekivano”, tumači Dekanić.
Kako je dizel postao jeftiniji od benzina?
Profesora Dekanića zamolili smo da nam objasni kako je došlo do toga da je litra dizela u Hrvatskoj (ali i dijelu EU-a) u zadnje vrijeme skuplja od litre benzina.
“Razlog leži u činjenici da su suvremena dizelska goriva tehnološki vrlo kompliciran derivat koji je skuplje proizvoditi. Radi se o dizelskim gorivima koja su skoro bez sumpora, s visokom kvalitetnom paljenja kakvu zahtijevaju suvremeni motori, skoro i nemaju parafina… Radi se o vrlo složenom i skupom derivatu, pa je cijena došla do razine koja je ista ili viša od cijene benzina. Drugi razlog je tržišni – u Europskoj uniji je potrošnja dizela veća od potrošnje benzina i kompanije idu na više cijene onog što se više kupuje”, pojašnjava Dekanić.
Hoće li dizel ikad više biti jeftiniji od benzina?
Građani Hrvatske, ali i velikoj broja zemalja Europske unije godinama su davali prednost dizelašima ispred benzinaca i to dobrim dijelom upravo jer je dizel konzistentno bio jeftiniji od benzina. S obzirom na to da je dizel već neko vrijeme skuplji od benzina, Dekanića smo pitali hoće li dizel ikad više biti jeftiniji od benzina ili se s takvim vremenima možemo zauvijek pozdraviti.
“Motori dizelaša su u međuvremenu postali konstrukcijski izuzetno napredni, gotovo savršeni, a velikom dijelu javnosti u Hrvatskoj je to prošlo ispod radara. Njihova potrošnja je danas vrlo niska, a kakva će biti budućnost ovisi o razvoju tehnologije. Što se tiče cijena dizela i benzina, njihova cijena će u budućnosti biti ista ili će dizel biti malo skuplji od benzina. Ta dizelska goriva su danas skup i kompliciran derivat i on više nikad neće biti onako jeftin kao što je bio stari. Hoće li biti malo jeftiniji ili malo skuplji, to ovisi o tržišnim trendovima te tempu zamjene dizelaša i benzinaca s električnim, odnosno hibridnim vozilima”, predviđa Dekanić.
Lavovski dio cijene goriva ide državi
Dekanić je za kraj pojasnio zbog čega pad cijena nafte od 20 posto ne donosi i pojeftinjenje goriva za isti postotak.
“U Hrvatskoj se maloprodajna cijena goriva formira na sljedeći način: 45 posto cijene odnosi se na cijenu sirove nafte, prerade, transporta, distribucije, prodaje i trgovačke marže. Ostalih 55 posto ide na ono što je vezano uz državu: poreze, autoceste, infrastrukturu, trošarine. Ukratko, pad cijena sirove nafte od 20 posto matematički iznosi manje od 8 posto pada cijena goriva. Može se očekivati pojeftinjenje, ali ni blizu takvim intenzitetom kakav je pad cijena nafte na svjetskim tržištima”, zaključuje Dekanić.
