u planu sanacija

Ceste smrti; Ovo su crne prometne točke u Zadarskoj županiji

Ilustrativna fotografija
Tamni način

Broj poginulih na hrvatskim prometnicama napokon je manji nego lani. Zaključno s danom 2. studenoga u prometu je poginulo 238 ljudi. U istom razdoblju prošle godine imali smo 274 mrtvih, što znači da se crna brojka ipak smanjila.

Prometni stručnjak i stalni sudski vještak za promet Goran Husinec kaže da imamo razloga biti zadovoljni.

– I mali pomak je velika stvar. Ako samo zaustavimo negativni trend moramo biti zadovoljni. Već sad se vidi da novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama djeluje. Već same najave novih kazni utjecale su na vozače da više pripaze u vožnji – pojašnjava Husinec. Iako rezultati pokazuju da imamo razloga za optimizam i da mjere koje MUP poduzima kako bi poboljšao stanje sigurnosti djeluju, posla još ima.

Hrvatske ceste do 2023. godine planiraju sanirati još 23 opasna mjesta na državnim cestama, tzv. “crne točke”.Ukupna vrijednost projekta je 68,5 milijuna kuna, a prihvatljivi troškovi financiranja iznose 55,4 milijuna kuna. Dio sredstva za sanaciju osigurali su kroz Europski fond za regionalni razvoj, kažu u Hrvatskim cestama (HC). Projekt planiraju u potpunosti provesti do lipnja 2023. godine.

Od 2001. do danas sanirali su više od 280 opasnih mjesta, za što su investirali preko 270 mil. kn vlastitih sredstava i sredstava iz Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, pišu 24sata.

U Zadarskoj županiji najopasnija mjesta su raskrižje DC27-DC59 koje se nalazi u južnom dijelu Zadarske županije, pola kilometra sjeverozapadno od mjesta Putičanje u općini Pirovac. Raskrižje je pozicionirano na križanju državnih cesta DC59 (povezuje mjesto Pirovac na jugu i grad Knin na sjeveru) i DC27 (povezuje mjesta Benkovac na sjeveru i Zaton na jugu). Na popisu je DC27, državna cesta Gračac-Zaton Obrovački i DC8-DC424, križanje “Kalmetine” i Jadranske magistrale.

Sanirali su 280 opasnih mjesta 

– Usporedbom podataka o prometnim nesrećama koje su evidentirane u trogodišnjem razdoblju prije sanacije te u istom razdoblju nakon sanacije opasnih mjesta, utvrđeno je ukupno smanjenje broja prometnih nesreća za 76 posto, broja poginulih osoba za 90,3 posto, teško ozlijeđenih za 75,3 posto i broja lakše povrijeđenih za 72,3 posto – pohvalili su se iz Hrvatskih cesta.

Navode i najčešće mjere koje su dosad poduzimali tijekom sanacije opasnih mjesta. Uglavnom su to izmjene i dopune prometnih znakova, signalizacije i opreme ceste, izgradnja dodatnih prometnih traka za skretanje, uklanjanje prepreka koje smanjuju preglednost, izgradnja pješačkih i biciklističkih staza, izgradnja raskrižja s kružnim tokom prometa te poboljšanje karakteristika površine kolnika i geometrijskih karakteristika ceste.

U tijeku je javno nadmetanje za sanaciju opasnih mjesta Vodice, raskrižje J. P. Kamova – DC8 te Baćin Dol, za koje već postoji projektna dokumentacija te su ishodili suglasnosti i dozvole. Traje i postupak javne nabave za izradu projektne dokumentacije za preostalih 20 opasnih mjesta te reviziju cestovne sigurnosti. Najviše opasnih mjesta identificirano je na državnoj cesti DC8, njih devet. Napominju kako je DC8 odnosno Jadranska magistrala sa svojih 643,40 kilometra ujedno i najdulja državna cesta sa značajnim prometnim opterećenjima na pojedinim dionicama.

Prometni stručnjak i sudski vještak za promet Goran Husinec kaže da je Jadranska magistrala vrlo specifična.

– Ona se nalazi se u takvom klimatskom području gdje more nabacuje sol, ima je mnogo u zraku. Rađena je većinom od kamena vapnenca koji je jako sklizak. Po njoj je velik promet koji dodatno izglađuje cestu, stvara se tanki talog ispuha automobila. Kad padne kišica ta cesta je izuzetno skliska. Jako je skupa za održavanje zbog konfiguracije jer ide po stjenovitom terenu i Hrvatske ceste to jako dobro održavaju sa sredstvima koja imaju – govori Husinec. Ističe da je Jadranska magistrala, unatoč svom trudu oko održavanja, i dalje vrlo opasna cesta.

– Nalazi se u području gdje su s obje strane stijene ili je s jedne strane stijena, a s druge provalija. Gdje god izletite, naletite na nešto tvrdo. Hrvatske ceste se trude na što više kritičnih mjesta postaviti zaštitne ograde, ali ona je vrlo duga i ne mogu svuda postaviti ograde. Takva konfiguracija ne može se napraviti sigurnijom, jedino što može spriječiti teške nesreće je da vozači voze oprezno, sigurno i poštuju propise – pojašnjava Husinec. Dodaje da se ranije stalno govorilo da imamo loše ceste, no nakon 90-ih u njih se stalno ulaže i one su sad mnogo sigurnije.

Ispod smo prosjeka EU 

– Imamo bolje ceste nego neke europske zemlje, ali kultura vozača, mentalitet i jako loš vozni park stavljaju nas pri dnu ljestvice – navodi Husinec. Inače, Hrvatska ima 7,7 poginulih u prometu na 100.000 stanovnika, što je ispod prosjeka na razini Europske unije.

– Imamo jako loš vozni park, visoka davanja na aute. Netko tko s 30 godina postane invalid u prometu košta državu desetine puta više nego sva davanja i trošarine koje ubire na aute jer njegova penzija, tuđa pomoć, i troškovi liječenje su strahovito veliki. Osim toga, on je radno nesposoban i više ne privređuje. Da ima bolji auto, sigurniji, bolje gume i kočnice, nesreća s teškim posljedicama bilo bi manje. Dio smo Europske unije, apsurd je da moramo plaćati davanja za aute uvezene iz EU. Država na tome ne zarađuje, naši auti su stariji, više zagađuju i nesigurniji su. Imamo više invalida prometa nego ratnih invalida i sve njih treba zbrinjavati – kaže Husinec, koji se kontinuirano zalaže za ukidanje davanja na nove automobile.

Ostavi komentar koristeći Facebook



 

Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar