Za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj na elektroničkoj sjednici Odbora za dodjelu „Nagrade Vicko Andrić“, koja se održala 17. rujna 2020. godine, donesene su odluke o dodjeli Nagrade za 2019. godinu.
Nagrada za životno djelo dodijeljena je povjesničarki umjetnosti i danas umirovljenoj djelatnici Konzervatorskog odjela u Zadru Lukreciji Pavičić Domijan zbog njezinog sveobuhvatnog doprinosa razvoju konzervatorske struke i sustava zaštite kulturne baštine te sustavnog pristupa evidentiranju, inventariziranju i vrednovanju kulturne baštine.
Lukrecija Pavičić Domijan rođena je u Kotoru 23. kolovoza 1947. godine. Diplomirala je Povijest umjetnosti te Hrvatskosrpski jezik i jugoslavensku književnost 30. lipnja 1976. na Filozofskom fakultetu u Zadru. Od 1975. godine zaposlena je u Konzervatorskom odjelu u Zadru. Kao konzervatorica obavlja razne poslove u struci, a od 1989. radila je na poslovima evidentiranja i inventarizacije pokretnih kulturnih dobara.
Lukrecija Pavičić Domijan, povjesničarka umjetnosti i umirovljena konzervatorica predložena je za Nagradu „Vicko Andrić“ za životno djelo zbog sveobuhvatnog doprinosa razvoju konzervatorske struke i sustava zaštite kulturne baštine te sustavnog pristupa evidentiranju, inventariziranju i vrjednovanju kulturne baštine. Svoj konzervatorski radni vijek svestrano je i predano provela u Konzervatorskom odjelu u Zadru, a zatim i kao voditeljica Inspekcijske službe za zaštitu kulturne baštine pri Ministarstvu kulture. Godine 2013. odlazi u mirovinu, ali i dalje ostaje radno aktivna. Od 2002. godine imenovana je članicom Stručnog povjerenstva za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra.
Upravo njenom zaslugom i inicijativom sustavno se počela evidentirati do tada zanemarena pokretna kulturna baština brojnih crkava i riznica diljem Hrvatske, a osobito na području Dalmacije. Iz velikog opusa evidentiranih zbirki sakralne umjetnosti, privatnih zbirki, pergamena, evidencija i popisa paške čipke i čipke od agavinih niti, zatim brojnih riznica i njihovih stalnih postava koje je uredila, evidentno je da je Lukrecija Pavičić Domijan jedna od prvih konzervatora koji su se posvetili sustavnoj valorizaciji i popularizaciji pokretne kulturne baštine.
I danas, iako u mirovini, Lukrecija Pavičić Domijan je svojim karakterom, entuzijazmom, iskustvom, znanjem i senzibilitetom poticaj za rad kolegama u struci te nezamjenjiva mentorica mnogim mladim konzervatorima upravo na specifičnim područjima zaštite pokretne kulturne baštine kao što su povijesni tekstil, pergamene i knjižna građa. Zahvaljujući svojoj stručnosti, predanosti i stalnom terenskom radu te bogatom stečenom iskustvu, ali i nepresušnoj radnoj energiji, uspjela je sačuvati od devastacije i propadanja brojne primjerke kulturne baštine.
U nizu uspješno obavljenih radnih projekata, moramo izdvojiti i osobito naglasiti da je Lukrecija Pavičić Domijan idejna začetnica TEKSTILOTEKE pri Hrvatskome restauratorskom zavodu u Ludbregu, koja bi u svrhu preventivne zaštite i čuvanja ugroženih povijesnih tekstilnih predmeta te prikupljanja građe trebala postati temelj za budući muzej tekstila.
Lukrecija Pavičić Domijan sustavno je radila na poslovima evidentiranja i inventarizacije pokretnih kulturnih dobara crkvenih inventara u Zadru (Sv. Marija, Sv. Šime, Sv. Mihovil, Riznica Zadarske biskupije), Župe sv. Šimuna i Tadeja u Bokanjcu, Župe sv. Nikole u Crnom, Župe sv. Kasijana u Sukošanu, Župe sv. Ivana Krstitelja u Tinju, Župe sv. Tome Ap. u Dobropoljani (o. Pašman), Župe Rođenja BDM u Pašmanu (o. Pašman), Župe sv. Tome u Tkonu (o. Pašman), Župe sv. Kuzme i Damjana u Banju (o. Pašman), Župe Presvetog Srca Isusovau Neviđanima (o. Pašman), Župe Uznesenja BDM u Salima (Dugi otok), Župe sv. Lovre u Lukoranu (o. Ugljan), Župe Uznesenja BDM u Ravi (o. Rava), Župe sv. Petra i Pavla u Sestrunju (o. Sestrunj). Izradila je i popise votivnih predmeta Gospe od Zečeva u Ninu i votiva Gospe u Turnju.
Sudjelovala je kao članica stručnog tima Odjela za pokretna kulturna dobra pri izradi popisa inventara Župe Uznesenja BDM u Poreču, Župe sv. Eufemije u Rovinju, Samostana benediktinki na Krku, Župe sv. Mihovila Arh. u Kožinu, Župe sv. Mihovila u Vrsima, Župe sv. Anzelma u Ninu, Župe Pohođenja BDM u Molatu (o. Molat), Župe Rođenja BDM u Zapuntelu (o. Molat), Župe sv. Andrije u Brguljama (o. Molat), Župe sv. Lovre u Kalima (o. Ugljan), Župe Porođenja BDM na Silbi, Župe Sv. Stjepana u Motovunu, Franjevačkog samostana provincije Pres. Otkupitelja i crkve sv. Križa u Živogošću i Župe sv. Stjepana u Starigradu (o. Hvar).
Evidentirala je nekoliko privatnih zbirki od kojih su sustavno popisane: zbirka dr. Ive Petriciolija u Salima na Dugom otoku, zbirka Oštrić u Novigradu, zbirka Zchoch u Bokanjcu te zbirka Dobrović na Jelsi.
Radila je na popisu pergamena na području djelovanja KO Zadar za registraciju ovog dijela pokretnih kulturnih dobara Samostana benediktinki sv. Margarite u Pagu, Samostana benediktinki sv. Marije u Zadru (1043 kom.), Zadarske nadbiskupije (800 kom.).
Radila je na evidenciji i popisu paške čipke i čipke od agavinih niti župe sv. Marije u Pagu, privatne zbirke Paro Vidolin u Pagu, Samostana benediktinki sv. Margarite u Pagu te Samostana benediktinki u Hvaru.
Tijekom godina uredila je niz riznica i oblikovala stalni postav Franjevačkog samostana sv. Duje u Kraju na Pašmanu, Župe Bibinje u crkvici sv. Ivana, pravoslavnog manastira Uspenja Bogorodice u Krupi, Franjevačkog samostana sv. Križa na Krapnju, Franjevačkog samostana trećoredaca sv. Mihovila u Zadru, Franjevačkog samostana sv. Frane u Zadru, Franjevačkog samostana sv. Pavla na Galevcu kod Preka, Franjevačkog muzeja uz crkvu sv. Petra i Pavla – privremeni postav sakralne zbirke Gorica – Livno te arheološke zbirke u Samostanu sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu.
Sudjelovala je na ponovnoj postavi Stalne izložbe crkvene umjetnosti SICU (nakon Domovinskog rata) i postavi Riznice pravoslavne crkve sv. Ilije u Zadru.
Nadalje, sudjelovala je u pisanim projektima i objavila u koautorstvu s Miljenkom Domijanom vodič: Croazia Coste e Isole; Le guide del Gabbiano, Giunti, Firenze 1997.; koautorica je članka uz Željka Laszla Poprsje Svete Stošije, žig na srebrnim vazama u riznici nadbiskupije u Zadru, objavljenog u Vijestima muzealaca i konzervatora, Zagreb, 1/97.; kao koautorica Zoraide Demori Staničić : Franjevački muzej i galerija Gorica Livno, Privremeni postav sakralne zbirke, franjevački muzej i galerija Livno, 2002.; SICU Zadar, deplijan; Franjevački samostan, crkva i riznica, Zadar 2005.; uz dr. Iva Petriciolija koautor je tekstova za monografiju i katalog Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru, SICU i Samostan benediktinki, Zadar 2004.; Prilog za inventar Župe Presvetog Srca Isusovog u Vinišću, Zbornik otoka Drvenika, Vinišćanski zbornik, sv. 3, str. 197-206; Pabirci o liturgijskim predmetima Župe Marina, Zbornik otoka Drvenika, Vinišćanski zbornik, sv. 3, str. 55-76.
Redovito je sudjelovala na velikom broju stručnih skupova s izlaganjima i prezentacijama. Ovdje donosimo neke izabrane naslove kojima je bitno doprinijela razvoju struke: Budimo učinkovitiji!, Osobna karta kulturnog tekstilnog kulturnog dobra: kako i zašto dokumentirati, Zašto ne galvanizirati predmete od plemenitih materijala, Knjižnična građa kao pokretno kulturno dobro i njena zaštita (Okrugli stol HKD-au Tuheljskim Toplicama 2011.). Posebno moramo istaknuti predavanje Značaj i vrijednost ostataka povijesnih tkanina jer je time inicirala osnivanje čuvaonice povijesnih tekstilnih predmeta – tekstiloteke pri HRZ-u, Odjel za tekstil u radionici u Ludbregu, kao nukleusa za proučavanje tekstila u povijesnom slijedu, zastupljenosti pojedinih radionica te zastupljenosti domaćih tekstilnih i vezilačkih radionica (2008.).
