Što znamo o omikronu? Epidemiolozi otkrivaju koji su simptomi, djeluju li cjepiva, što učiniti…

Sve je više potvrđenih slučajeva zaraze novim višestruko mutiranim sojem koronavirusa, nazvanom omikron. Koliko o njemu zasad znamo?

Zašto je omikron izazvao zabrinutost stručnjaka?

Nova varijanta virusa ima brojne mutacije koje ukazuju na to da se brže širi od ostalih sojeva i da je u odnosu na njega imunitet stečen preboljenjem i cijepljenjem manje učinkovit. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) kažu da B 1.1.529 ima više od 30 mutacija samo na spike proteinu. Ako se na te mutacije gleda kao na novu mogućnost povećane zaraznosti i transmisivnosti, što virusu donosi veću sposobnost zaobilaženja imuniteta – kako onog od cijepljenja, tako i stečenog preboljenjem – onda je riječ o vrlo složenoj varijanti s mutacijama koje nisu zabilježene dosad pa je definitivno teško predvidjeti implikacije na tijek pandemije i imunitet. A takva predviđanja i neizvjesnost razlog su za visok stupanj zabrinutosti.

Znači li to da su sadašnja cjepiva sasvim nedjelotvorna?

Stručnjaci još ne znaju hoće li cjepiva štititi od omikrona i na koji način, ali predviđaju da će postojati određeni postotak zaštite i od novog soja, ali znatno niži nego kod delta soja, kod kojeg cjepiva – rađena za wuhanski soj – štite 80 posto. Epidemiolog Branko Kolarić smatra da će i dalje cjepivo davati određenu zaštitu i umanjivati rizike od teških kliničkih slika, hospitalizacije i smrti. Navodi da je to i dalje isti virus SARS-CoV-2 pa bi, unatoč mutaciji, trebala postojati zaštita, piše Jutarnji.

Trebamo li novo cjepivo?

Proizvodnja novog cjepiva, kaže epidemiolog Branko Kolarić, nije potrebna. Cjepivo se može prilagoditi novom soju i to u znatno kraćem razdoblju nego što je bilo potrebno da se od nule razvije posebno covid-cjepivo. Većina proizvođača već je počela s prilagodbom vakcina.

Kad možemo imati prilagođeno cjepivo?

Pfizer kaže da bismo prilagođeno cjepivo mogli dobiti za sto dana. Stručnjaci, pa tako i epidemiolog Kolarić, skloniji su misliti da bi do široke primjene moglo doći za šest mjeseci. Ističe da je potrebno neko vrijeme da se ono proizvede, testira, upakira i distribuira: to je velik logistički zalogaj.

Ima li smisla cijepiti se booster dozom postojećeg cjepiva?

Svjetska zdravstvena organizacija kaže – da, jer će i protiv novog soja booster pružati određenu zaštitu. No, ne treba zaboraviti da je kod nas još dominantan soj delta i da će još neko vrijeme sigurno tako ostati. Iz HZJZ-a govore da i britanski stručnjaci ističu potrebu za cijepljenjem na temelju izvješća zaprimljenih iz JAR-a, prema kojima se bilježi veći broj hospitalizacija u skupinama necijepljenih.

Koji su simptomi novog soja?

Zasad je teško reći. Liječnica iz JAR-a koja je prijavila mogućnost novog soja kaže da je kod svojih pacijenata primijetila neke nespecifične simptome, prije svega strašan umor. Nitko nije izgubio okus i miris. No, treba znati da je riječ o vrlo mladim osobama koje su bile zaražene (općenito, prosječna dob stanovništva u JAR-u je 20 godina, a u Hrvatskoj gotovo 45) i da je prošlo relativno kratko razdoblje od otkrivanja soja da bi se mogli donositi čvrsti zaključci.

Gdje je sve otkriven virus?

Iako je otkriven tek prije nekoliko dana u JAR-u, potvrđen je već u brojnim državama svijeta. Među ostalim, virus je detektiran u Austriji, Italiji, Češkoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Belgiji, vrlo vjerojatno i Francuskoj.