Svaki Zadranin ‘na banci’ u prosjeku ima 63.411 kuna, odmah smo iza Dubrovčana, ali prije Splićana

S obzirom na to da se u svakoj krizi, ovog puta uzrokovanoj pandemijom bolesti COVID-19, uvijek više štedi, ne iznenađuje podatak da su hrvatski građani i ove su godine povećali štednju u bankama za 8,4 posto.

Naime, depoziti kućanstava kod kreditnih institucija bilježe daljnji rast. Prema podacima HNB-a ukupan iznos depozita u kolovozu 2021. dosegao je iznos od 232,96 milijardi kuna, što je za 18,02 milijardi kuna više u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Prema najnovijim podacima HNB-a, depoziti, odnosno štednje kućanstava su krajem rujna iznosile 240,3 milijarde kuna.

Kada se promatra raspodjela depozita kućanstava u bankama, koncentracija je očekivano najveća u Gradu Zagrebu, čiji su građani krajem kolovoza na štednji imali 67,2 milijarde kuna. Zadrani su u spomenutom razdoblju na računima imali 10,64 milijarde kuna.

Kada promatramo podatke koliko svaki građanin u prosjeku ima na banci, odnosno financijskim rječnikom depozite “per capita” po županijama, od čega je 33,6 posto oročenih sredstava, dolazimo do podatka da su najbogatiji Istrijani.

Na prvom su mjestu s 85.249 kuna. Slijedi Grad Zagreb (83.049 kuna), Primorsko-goranska županija (79.715 kuna) i Dubrovačko-neretvanska (73.144 kuna), nakon čega dolazimo mi.

Na računima imamo više nego prosječan Hrvat (57.500 kuna). Zadarska županija broji štednju po stanovniku u iznosu od 63.411 kuna.

Bogatiji smo od susjednih dalmatinskih županija. Splita, gdje prosječna štednja kućanstva doseže 62.466 kuna, ali i Šibenika čiji depoziti “per capita” iznose 55.782 kuna.

Na samom začelju je Vukovarsko-srijemska županija s 26.068 kuna.