Sociolog o ‘demografskoj katastrofi’: “Demografija ne ovisi o nekoliko tisuća kuna po rođenom djetetu, nego o stvaranju uvjeta za život”

U Hrvatskoj je 3.888.529 stanovnika.

Broj stanovnika smanjio se za 9,25 posto u odnosu na 2011. godinu.

Najveći gubitak broja stanovnika bilježe Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija.

Najmanji pad ima Grad Zagreb.

U Zadarskoj županiji je 160.340 stanovnika, 9,677 manje nego 2011. godine, što je pad za 5,69 posto.

Bolji od nas su Grad Zagreb (-2,54), Zagrebačka (-5,16) i Dubrovačko-neretvanska županija (-5,47).

Zadarski sociolog Sven Marcelić osvrnuo se na najnovije demografske podatke.

“Naravno da je danas glavna tema demografska katastrofa s kojom se suočila Hrvatska, a koja se najbolje očituje u tome da smo pali ispod četiri milijuna stanovnika uz gubitak od deset posto. Oni koji su me pratili na Facebooku znaju da već godinama upozoravam na različite razvojne i demografske aspekte u Hrvatskoj i to najčešće u pesimističnom tonu. Sljedećih dana tome ću posvetiti niz statusa i ilustracija, a počinjem danas s jednim vrlo jednostavnim osvrtom”, napisao je Marcelić i priložio tri grafa.

Dva pokazuju povezanost gubitka stanovništva sa stopom nezaposlenosti i dohotkom stanovništva, dok se treći bazira na razvojnim skupinama prema Indeksu razvijenosti, zadnjoj verziji iz 2018. Svi podaci su napravljeni prema Indeksu razvijenosti i podacima Državnog zavoda za statistiku.

“Prva konstatacija je da je demografska slika jasno vezana uz razvoj. Prva razvojna skupina (Zg, Ri, Du, Istra), ona s najvišim indeksom, izgubila je 4.9% stanovništva, dok je četvrta, najslabije razvijena (pet uglavnom slavonskih županija), ostala bez šokantnih 17.6%. Postoji i snažna pozitivna korelacija sa stopom nezaposlenosti i negativna s prihodima. Vjerovali ili ne, ljudi najmanje odlaze iz onih dijelova u kojima mogu raditi i zarađivati, a napuštaju one gdje to ne mogu. Razvijeni dijelovi su demografski u najboljem stanju. Drugim riječima, demografija ne ovisi o nekoliko tisuća kuna po rođenom djetetu, nego o stvaranju uvjeta za život. Odnosno, onome što je hrvatska politika uspjela potpuno dovesti u pitanje”, zaključio je.