Zamjenica guvernera nema dobre vijesti: “Rast će nam kamate, a moglo bi doći i do rasta cijena energije ili nestašice energije”
Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek gostovala je na N1 televiziji gdje je komentirala inflaciju i njezine učinke, kao i što poduzima HNB da bi se udar na građane što više ublažio.
“Opet se suočavamo s porastom cijena koji je umjeren. Prošli mjesec smo imali rast cijena 6,2 posto. Građani imaju osjećaj da su porasle i više”, rekla je Švaljek.
“Nemamo još podatke za travanj, ali moguć je dodatni rast od jedan posto zbog rasta cijena plina. HNB ima za cilj očuvanje stabilnosti cijena i tome smo posvećeni, ali moramo voditi računa o uzrocima inflacije, hoće li biti privremeni ili trajni, i onda podešavamo naše monetarne politike. Trenutno imamo uglavnom uvezenu inflaciju i zato treba održati tečaj stabilnim. U ožujku smo imali dvije devizne intervencije, spriječili smo daljnji porast tečaja. Ove godine smo potrošili oko 300 milijuna eura. Imat ćemo povećani priljev sredstava iz EU fondova i od turističke sezone pa očekujemo da se tečaj spustiti”, rekla je.
Neizvjesna situacija
Govoreći o inflaciji istaknula je da je ona i dalje većinom uvezena. “Imamo procjenjenu stopu inflacije za Eurozonu za ožujak, ne znamo još koliko će iznositi u Hrvatskoj. Bit ćemo vjerojatno tu negdje. Za travanj očekujemo dodatni porast. U lipnju će biti objavljeno izvješće o konvergenciji, vjerujemo da ćemo taj uvjet za ulazak u Eurozonu ispuniti. Porast cijena je između prosjeka Eurozone i zemlje EU-a. Hrvatska ni po čemu ne odudara od prosjeka EU-a što znači da cijene držimo pod kontrolom”.
Napomenula je da je situacija krajnje neizvjesna. “Invazija na Ukrajinu ima snažan utjecaj na gospodarska kretanja i to utječe na promjene u razmišljanju glede potrebne monetarne politike. Ići će se prema postupnoj normalizaciji, a što se tiče povećanja kamatnih stopa, to se ostavlja za kasnije vrijeme i ovisit će o podacima u budućnosti. Amerika je brže izašla iz krize, dok europska ovisnost o plinu iz Rusije može utjecati na odgodu izlaska iz recesije, na pad potražnje, povećanje cijena…”
“Do rasta kamata najvjerojatnije će doći, no teško je reći kada. Moglo bi doći i do rasta cijena energije ili nestašice energije”, rekla je Švaljek a prenio Net.
