Telegram je došao do zapisnika Stožera: Odluke koje su mijenjale živote svih građana donosilo je petero, šestero ljudi

Zahvaljujući nedavnoj čudesnoj odluci Ustavnog suda kojom je zaustavljen referendum o izmjeni Ustava, priča o tome s kolikom većinom bi se trebala ograničavati ljudska prava u slučaju pandemije opet je došla u fokus javnosti. Treba li, dakle, kako smatra gotovo cijela oporba i što je Most pokušao “pogurati” referendumom, odluke o smanjivanju ljudskih prava donositi dvotrećinskom ili je za to dovoljna tek obična većina u Saboru.

Matematički gledano, radi se o tome trebaju li se odluke donositi sa 101 ili 76 glasova saborskih zastupnika koje su na parlamentarnim izborima izabrali građani Republike Hrvatske. Po onome što doznaje Telegram, neke od ključnih i najkontroverznijih odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite znalo je donijeti i samo pet ljudi – od kojih je tek jedan, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, imao izborni legitimitet, piše Telegram.

Proceduralno ok, ali…

Proceduralno, stvari su čiste i jasne, Hrvatski sabor je na početku pandemije ovlastio Nacionalni stožer za donošenje epidemioloških mjera koje će vrijediti na teritoriju cijele RH. Ustavni sud je u više navrata (uz izdvojena mišljenja) potvrdio ustavnost većine donesenih odluka.

Međutim, ključno pitanje o tome mogu li se ljudska prava u izvanrednim okolnostima ograničavati odlukama samo nekolicine ljudi (ili čak samo običnom saborskom većinom) i dalje izaziva burne političke rasprave.

Dokumenti koje nije imao ni Ustavni sud

Dokumenti koje je dobio Telegram su zapravo prvi donekle jasniji uvidu u tamom netransparentnosti obavijen način donošenja odluka koje su u velikoj mjeri određivale živote građana od početka pandemije. Još krajem prošle godine se i dio ustavnih sudaca u izdvojenim mišljenjima žalio kako ni samom Ustavnom sudu nije dostupna ni evidencija, ni način na koji su se donosile odluke Stožera, a kamoli razlozi na temelju kojih su odluke donošene.

Telegram je, pozvavši se na Zakon o pravu na pristup informacijama, dobio zapisnike sa sjednica Nacionalnog stožera civilne zaštite na kojima su donesene neke od ključnih odluka vezane za smanjivanje ljudskih prava ili odobrene kontroverzne iznimke od pridržavanja strogih epidemioloških mjera. Zanimale su nas ključne sjednice, one na kojima je odlučeno o zabrani napuštanja mjesta prebivališta, zabrani rada trgovina nedjeljom i uvođenju Covid potvrda (ili obveznog testiranja) za sve javne i državne službe.

Od Hvara do Vukovara

Također, zanimalo nas je tko je točno, s kojom većinom i zbog čega odlučio o izmjeni epidemioloških pravila u tragičnu jesen 2020. godine kako bi se održala tradicionalna kolona u Vukovaru i zapisnik sa sjednice na kojoj je, još u proljeće te godine, dok se cijela javnost bojala pandemije i bila zatvorena u kućama, odobrio crkvenu procesiju kroz mjesta na otoku Hvaru iz kojih potiču ministar zdravstva Vili Beroš i premijer Andrej Plenković.

Zapisnici koje su dobile kolege s Telegrama neće previše usrećiti poklonike transparentnosti. U njima nisu objašnjeni argumenti kojima se neka odluka donosila, nema navođenja eventualno suprostavljenih stajališta, niti spomena o rezultatima glasanja – osim kad su odluke donošene jednoglasno. No, ipak u tim dokumentima ima sasvim dovoljno materijala da se zaključi kako je nevjerojatno malen broj ljudi, na zapanjujuće netransparentan način donosio odluke koje su onemogućavale konzumiranja osnovnih ljudskih prava praktički svim građanima RH u vrijeme pandemije.

Devetero ljudi zabranilo kretanje cijeloj državi

Nacionalni stožer civilne zaštite se u sastavu koji je trebao predvoditi borbu protiv pandemije formirao 20. veljače 2020. godine kao tijelo s 27 članova. O ključnim odlukama je, međutim, vijećalo i odlučivalo njih tek nekoliko. Jedna od najkontroverznijih mjera tijekom cijele pandemije, onu o zabrani napuštanja mjesta prebivališta ili stalnog boravišta donesena je na sjednici Stožera na kojoj je bilo 12 ljudi. Od toga broja, njih troje u tom trenutku uopće nisu bili članovi Stožera (Vili Beroš, Alemka Markotić i Maja Grba Bujević).

Dakle, zabranu kretanja zbog koje se u manjim mjestama događalo da ljudi ne mogu do trgovine ili bankomata, nije izglasao 101 ili 76 saborskih zastupnika, već samo trećina članova Stožera. Rasprava je, kaže se u zapisniku bila duga (bez navođenja ikakvih detalja), ali odluka je donesena jednoglasno.

“Duboko ukorijenjena u svijest građana”

Vremenom su stvari postale ležernije. Ujesen te godine, kad je postalo jasno da pandemija Covida-19 prelazi u tragediju, s umiranjima više desetaka ljudi – dnevno, na snazi je bila zabrana javnih okupljanja više od pedeset osoba. No, dolazio je Dan sjećanja i tradicionalna povorka u Vukovaru, politički bitna vladajućoj stranci. Ili, kako je to Stožer formulirao u zapisniku sa sjednice održane 9. studenog, “duboko ukorijenjena u svijest građana Republike Hrvatske”.

Povorka s nekoliko tisuća ljudi je tako održana usred zabrane javnog okupljanja, masovno umiranje se nastavilo, a odluke i mjere Stožera u široj su javnosti sve manje ozbiljno doživljavane. Odluku o održavanju povorke u vrijeme kad su bila zabranjena sva druga okupljanja donijelo je samo pet članova Stožera.

HDZ-ova petorka za dozvole i zabrane

Nije se pritom radilo o stručnoj kvaliteti koja je, eto, bila bitnija od kvantitete – odluku o Vukovaru donijelo je pet ljudi na ovaj ili onaj način povezanih s HDZ-om: stranački ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, Vera Katalinić-Janković, u to vrijeme zamjenica HDZ-ovog ministra zdravstva, član stranke i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.

Zatim, ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite i član gradskog odbora HDZ-a Zagreba Damir Trut, te koordinator za poslovne civilne zaštite u MUP-u, koji je na lanjskim lokalnim izborima postao zamjenik HDZ-ovog gradonačelnika Velike Gorice, Neven Karas. Ista petorka donijela je godinu dana kasnije i odluku kojom Covid potvrde (ili obavezna testiranja) postaju uvjet za zaposlenike i korisnike javnih i državnih službi.

Ostale članove se nije ništa pitalo

Stožer, kako smo ranije spomenuli, ima više od dvadeset članova, a poslove, prema poslovniku, može obavljati u punom ili u užem sastavu. Iz zapisnika, pak, proizlazi da je radio u užem sastavu kako bi se pridržavali epidemioloških mjera. No, piše i da se “potrebni članovi Stožera i drugi stručnjaci kontaktiraju telefonom, elektronskim putem i pozivaju u Stožer po potrebi”.

U zapisnicima, međutim, nema traga jesu li doista i koji članovi Stožera, koji nisu bili fizički prisutni, kontaktirani na druge načine. Telegram je, pak, kontaktirao neke od njih i iz neslužbenih razgovora doznao da nisu ni na koji način bili konzultirani oko ovih odluka.

Mrak kakav se Ustavom pokušao izbjeći

Krajem prošle godine, taman negdje kad je postajalo jasno da bi omikron mogao donijeti ozbiljno smirivanje, ako ne i kraj pandemije, Ustavni sud je donio odluku po kojoj Stožer svaki svoj zaključak mora obrazložiti, te kako svaka mjera mora biti najmanje moguće restriktivna s obzirom na cilj koji se njome kani postići.

Činjenica je, međutim, da se to dosad nije događalo i da su odluke koje su mijenjale život svih građana Hrvatske u pandemiji tragičnih razmjera (više žrtava nego u Domovinskom ratu), kako se vidi, donošene u strogom, ali stranački minuciozno kontroliranom mraku. Točno onakvom kakav se Ustavom pokušava izbjeći govoreći o ograničavanju ljudskih prava u izvanrednim stanjima, piše Telegram.