Sve više stranaca u Hrvatskoj, evo iz kojih država dolaze i na kojim poslovima najčešće rade

Iz Ministarstva unutarnjih poslova za portal Bauštela.hr potvrdili su kako je posljednjih godina primijećen porast broja izdanih dozvola za boravak i rad stranim državljanima.

S obzirom na to da Hrvati već godinama odlaze trbuhom za kruhom izvan Lijepe naše, već neko vrijeme je tržište rada u Hrvatskoj (očekivano) ozbiljno poremećeno i pod teretom zbog nedostatka radne snage. Prema statistikama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje među najtraženijim zanimanjima za koje je izdano pozitivno mišljenje u vremenskom periodu od siječnja do kolovoza 2022. godine, su upravo ona koja se tiču građevinarstva.

Među njima je najviše radnika visokogradnje (6.476), potom slijede zidari (5.194), radnici niskogradnje (3.359), tesari (3.299), bravari (2.265), zavarivači (2.231), fasaderi (2.161), armirači (1.757), elektroinstalateri (1.727) te monteri građevinskih elemenata (1.645). Iz Ministarstva unutarnjih poslova za portal Bauštela.hr potvrdili su kako je posljednjih godina primijećen porast broja izdanih dozvola za boravak i rad. Tako su, primjerice, u 2019. godini izdane 72.523 takve dozvole, u 2020. godini 66.655, a u prošloj godini je ta brojka porasla na 81.995 dozvola.

Ove godine, i to samo do 31. srpnja, izdano je 77.205 dozvola. Od toga je 48.167 za novo zapošljavanje, 14.294 za produljenje dozvola, te 14.744 za sezonsko zapošljavanje. To znači da je u samo posljednja tri mjeseca takve dozvole zatražilo 25.689 stranaca.

Osim toga, prema podacima kojima trenutno raspolaže MUP, a što se tiče državljanstava stranaca kojima su izdane dozvole za boravak i rad, najveći broj ove godine izdan je državljanima: Bosne i Hercegovine (23.799), Srbije (13.764), Sjeverne Makedonije (7.468), Nepala (7.141) te Kosova (5.407). Vezano za djelatnosti u kojima najviše rade strani državljani, tu svakako prednjači graditeljstvo (29.702), a slijedi ugostiteljstvo i turizam (26.211), industrija (9.467), promet i veze (3.765), te  poljoprivreda i ribarstvo (1.678).

Iz podataka koje su dobili od Ministarstva unutarnjih poslova, a vezano za produljene dozvola, ogromna je brojčana razlika među djelatnostima. Tako ih je u graditeljstvu produljeno 8.517 dočim je u ugostiteljstvu i turizmu produljeno 1.138, a u trgovini samo 355, piše Poslovni.