Od tuberkuloze u Hrvatskoj godišnje oboli 150 osoba, pacijenti zanemareni zbog pandemije

U Hrvatskoj godišnje u prosjeku 150 osoba oboli od tuberkuloze, a tek će iduće razdoblje pokazati kakav je bio utjecaj covid-19 na broj oboljelih, rečeno je na stručnom skupu kojem je cilj podići svijest javnosti o posljedicama tuberkuloze.

Skup je organiziralo Hrvatsko torakalno društvo u povodu Svjetskog dana borbe protiv tuberkuloze koji se održava 24. ožujka radi otkrića Roberta Kocha koji je 1882. otkrio bakteriju Mycobacterium tuberculosis kao uzročnika tuberkuloze.

Riječ je o izuzetno bitnom javno-zdravstvenom problemu koji je, ističu stručnjaci, bio zapostavljen za vrijeme covid-19 pandemije kao i mnoge druge zarazne bolesti.

U periodu pandemije se puno manje oboljelih prijavljivalo te je bila i nedostupnija zdravstvena zaštita. Direktan utjecaj covid-19 je povećana smrtnost i povećan broj oboljelih od tuberkuloze, a danas od te bolesti umire 1,6 milijuna ljudi godišnje.

U Hrvatskoj, za razliku od manje razvijenih zemalja, brojka oboljelih je značajno manja. Danas tuberkuloza najviše pogađa kronične bolesnike s nezaraznim bolestima zbog kojih su na imunosupresivnoj terapiji ili bolesnike s transplantiranim organima.

Pročelnica zavoda za opstruktivne bolesti pluća na Klinici za plućne bolesti Jordanovac Sanja Popović-Grle istaknula je kako je određen postotak oboljelih od tuberkuloze promaknuo zdravstvenom sustavu u pandemiji.

– U 2021. je u Hrvatskoj bilo preko 20 000 skupljenih uzoraka, od kojih je 3,8 posto bilo pozitivno na bakteriju tuberkuloze, rekla je šefica Odjela za bakteriologiju i parazitologiju KBC-a Zagreb Ivana Mareković.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je preuzeo sve uzorke iz laboratorija KBC-a Zagreb, koji je privremeno zbog posljedica potresa izvan funkcije.

Šef Odjela za tuberkulozu na Klinici za plućne bolesti Jordanovac Denis Baričević ističe kako zbog toga trenutno ne postoji brza dijagnostika tuberkuloze. – Prije se tuberkuloza mogla dijagnosticirati iz uzorka iskašljaja u roku od par sati, no sada se rezultati dobivaju drugi dan, objasnio je.

Od prošlog stoljeća je Hrvatska kao zemlja s visokom prevalencijom, odnosno visokim brojem slučajeva, prešla u zemlju s niskom prevalencijom. To znači da u Hrvatskoj imamo manje od 10 oboljelih na 100 000 stanovnika. Zbog toga se mijenjaju epidemiološka pravila, odnosno strategija suzbijanja bolesti.

– Možda razmišljamo o ukidanju cjepiva za tuberkulozu, ali nisam sigurna da je sada vrijeme za to zbog izloženosti migracijama iz Azije, Afrike, a nažalost i Ukrajine, poručila je Popović-Grle.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...