Vlada je na sjednici u petak donijela odluku o proračunskom okviru za razdoblje od 2024. do 2026. godine, koja prema riječima ministra financija Marka Primorca pokazuje trend nastavka vođenja odgovorne fiskalne politike s tendencijom da već u 2024. udio javnog duga u BDP-u bude ispod 60 posto.
– Prema planu, nastavit će se daljnje smanjenje udjel javnog duga u BDP-u i održavanju proračunskog manjka ispod razine od tri posto BDP-a do kraja 2026. godine, rekao je u uvodu sjednice potpredsjednik vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, koji je predsjedao današnjom sjednicom.
Ustvrdio je kako se nastavlja s politikama socijalne kohezije i jačanja otpornosti na krize, gospodarskim razvojem i ubrzanom dinamikom obnove od potresa.
Sredstva su prema njegovim riječima predviđena i za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, ulaganja u prometnu, zdravstvenu i sportsku infrastrukturu i ravnomjerni razvoj Hrvatske.
Strateški prioriteti ostaju smanjenje javnog duga i proračunski manjak ispod tri posto
Ministar financija Marko Primorac rekao je da je polazište za izradu odluke o proračunskom okviru program stabilnosti RH za razdoblje od 2024. do 2026. koji je vlada donijela 27. travnja.
U 2024. godini očekuje se realni rast BDP-a od 2,6 posto; 2025. godini 2,5 posto i i 2,2 posto u 2026. godini, podsjetio je Primorac.
Strateški prioriteti, kako je rekao, ostaju smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i održavanje proračunskog manjka ispod tri posto BDP-a, unutar granica određenih maastriškim kriterijima.
U 2024. godini projicira se udio javnoga duga u BDP-u od 58,9 posto; 2025. godini 57,5 i u 2026. godini 55,6 posto.
U 2024 godini projicira se manjak središnje države od 1,8 posto BDP-a, a na razini opće države 1,5 posto BDP-a.
Visina rashoda iz izvora financiranja koji utječu na rezultate države za 2024. godini utvrđuje se na 21,9 milijardi eura, 22,7 milijardi u 2025. i 23,2 milijarde eura u 2026. godini.
Svi resori s rastom rashoda osim gospodarstva i zdravstva
Sva ministarstva imaju rast planiranih rashoda iz limita u 2024. godini u odnosu na 2023., osim resora gospodarstva i zdravstva. To je zato, rekao je Primorac, što se u 2024. očekuje smanjenje inflatornih pritisaka pa time i potreba za mjerama pomoći gospodarstvu, ali bude li trebalo vlada će reagirati, a što se tiče resora zdravstva očekuje se rast gospodarske aktivnosti i veća zaposlenosti, a time i rast prihoda od doprinosa čime se smanjuje teret za proračun.
Ukupni rashodi iz limita u 2024. godini u odnosu na 2023., rastu za 1,2 milijarde eura.
Najznačajnija povećanja odnose se prije svega na mirovine i mirovinska primanja gdje je ukupno izdavanje planirano u visini 7,7 milijardi eura, nastavak sanacije šteta od potresa sa 745 milijuna eura, prava iz sustava socijalne skrbi 638,2 milijuna eura te modernizaciju željeznica i poticanje željezničkog putničkog prijevoza gdje je ukupno planirano 254,8 milijuna eura.
Prioritet je, kako je rekao, nastavak obnove od potresa, gdje u okvirima rashoda iz limita u 2024. godini planirano 745,4 milijuna eura.
– Fokus će biti i na građanima, prije svega kod mirovina i socijalnih rashoda, a najveći iznos planiranih rashoda iz limita u toj kategoriji odnosi se na mirovine – 7,7 milijardi eura i za prava iz socijalne skrbi – 638 ,2 milijuna eura, od toga za primjenu prava iz Zakona o osobnoj asistenciji 132,9 milijuna eura, rekao je Primorac.
Za sigurnost i obranu planira se 2,2 milijarde eura i to za obranu 1,1 milijardu eura, 903 milijuna za unutarnje poslove, za hrvatske branitelje 159 milijuna eura i vatrogastvo 53,3 milijuna eura.
Za razvojnu politiku iznosi planiranih rashoda odnose se na demografski razvoj i to 431,6 milijuna eura te za regionalni i lokalni razvoj 580,3 milijuna.
Ukupan pad udjela javnog duga u BDP-ju od 2017. do 2026. 20 postotnih bodova
Primorac je rekao da je vlada odgovornom fiskalnom politikom omogućila isplatu pomoći građanima i gospodarstvu za vrijeme kriza s covidom i inflacijom, ali istovremeno i smanjila razinu javnog duga i održala proračunski manjak na zadovoljavajući razinama.
Podsjetio je da je razina javnog duga smanjena sa 78,4 posto u 2021. na 68,4 posto u 2022. godini.
– Ova odluka pokazuje trend nastavka vođenja odgovorne fiskalne politike s tendencijom da već u 2024. udio javnog fuga u BDP-u bude ispod 60 posto što znači da će se u razdoblju od 2017. do 2026. javni dug smanjiti za više od 20 postotnih bodova, rekao je Primorac.