Vir je turistički rekorder, ali 75 posto gostiju su vikendaši. Liverić tvrdi: “Troše više od komercijalnih turista”

Vir je odmah poslije Rovinja zabilježio milijun noćenja. Rekord su ostvarili 18. srpnja, što je prema navodima turističke zajednice tri dana prije nego prošle godine.

Prema eVisitoru, Vir je u razdoblju od siječnja do kolovoza ostvario preko 114.000 dolazaka i 1.671.000 noćenja. Taj rezultat je ostvario u velikom postotku zbog nekomercijalnog smještaja. Odnosno, dolaskom i noćenjem stranih i domaćih gostiju u vlastitim vikendicama.

Direktor Turističkog ureda Srđan Liverić kaže kako su ove godine u odnosu na prošlu, nekoliko dana prije oborili rekord od 2 milijuna noćenja, piše Index.

“Ovogodišnje brojke su postotkom rasta još izraženije ako ih usporedimo s ukupno rekordnom 2019., kada smo do kraja godine imali 2.625.000 noćenja. Ako zadržimo rast noćenja 5 do 10 posto do kraja godine, imat ćemo najbolju sezonu u povijesti.”

Na otoku trenutno, prema eVisitoru, boravi oko 34 tisuće turista, a najbrojniji su domaći gosti. Kada su u pitanju strani turisti, direktor Liverić kaže kako najviše noćenja ostvaruju Slovenci, Nijemci, Česi, Poljaci i Mađari. Ponuda smještaja na Viru je u potpunosti privatna, a cijene apartmana kreću se od 70 do 150 eura u sezoni. Kuće za odmor s bazenima sežu i do 500 eura po danu.

“Ubiremo plodove mukotrpnog rada posljednjih petnaest godina. Puno smo uložili u marketing. Na Viru su sve privatni iznajmljivači, a nadamo se jednog dana i izgradnji hotela. Imamo veći dio objekata s tri do pet zvjezdica. Vir je prepun turista, no oni su raspoređeni po cijelom otoku jer imamo 17 kilometara uređenih plaža”, kaže Liverić.

HTZ: Većinu turističkog prometa Vir ostvaruje u segmentu nekomercijalnog smještaja

Iz Hrvatske turističke zajednice naglasili su kako je Vir specifičan po svojoj smještajnoj strukturi u kojoj prevladavaju vikendice, odnosno nekomercijalni smještaj. Od ukupno 55 tisuća kreveta na otoku, 43 tisuće spada pod nekomercijalni smještaj koji se koristi za vlastite potrebe. Kada je u pitanju potrošnja, popularno nazvani “vikendaši” ne plaćaju noćenje već u godišnjem paušalnom iznosu plaćaju turističku pristojbu koja je umanjena za 70%.

Iz TZ-a Vir kazali su kako je od ostvarenih milijun noćenja u srpnju 75% bilo vikendaša, dok je tek 24% onih koji su platili smještaj kod privatnih iznajmljivača. Koliko je nekomercijalni smještaj zapravo isplativ, upitali su direktora Liverića.

“Nekomercijalni turizam u praksi ne postoji i sam pojam zavarava javnost. Znači, nekomercijalni turizam je ustvari najkomercijalniji dio turizma. Vikendaši, za razliku od komercijalnih turista koji u 7 dana potroše maksimalno 1500 eura, odabiru Hrvatsku za svoj privremeni dom u kojem troše par milijuna eura i tako podižu BDP RH.”

U nekomercijalnom smještaju vlada kaos

Nekomercijalni turizam je najbrža rastuća kategorija smještaja u Hrvatskoj, koja je svake godine veća za 10%. Pulski profesor na Fakultetu ekonomije i turizma Branko Bogunović smatra kako takav smještaj danas nije reguliran jer inspektorat ne može ući u nekomercijalni smještaj. Uz to kaže kako vlada potpuni kaos kod prijave i odjave “vikendaša”.

“Dolazi do pojave da stranci u svojim matičnim zemljama iznajmljuju nekretnine. Dakle, jedan Nijemac će turistu iznajmiti svoju vikendicu i taj poslovni događaj neće biti prijavljen. Od toga mi nemamo nikakvu dobit u poreznom okviru. Takvi gosti troše isključivo na boravak u mjestu, dok kod plaćanja noćenja, država neće zaraditi ni centa”, rekao je Bogunović te dodao kako se od vikendaša zaradi minimalan novac.

“Velika je razlika između nekomercijalnog i komercijalnog gosta. Kada uzmete ukupan ekonomski prihod hrvatskog turizma, 30% prihoda dolazi iz hotela, kampova i turističkih poduzeća. Hrana i piće donosi negdje oko 18%. Ukupan prihod nekretninskog sektora s vikendicama i privatnim smještajem je 5%, znači šest puta manje od poduzeća.”

Vir već nekoliko godina prate medijski natpisi o otoku rekorderu. Prema turističkim brojkama uspoređuje ga se s Rovinjom i Dubrovnikom. No važno je istaknuti, smatra profesor, kako se u slučaju Vira ti rekordi svode na nekomercijalni smještaj, čija je vjerodostojnost po njemu upitna.

“Svatko danas može brojati što hoće. To vam se u političkom prostoru i događa. Umjesto da turizam bude biznis od kojeg živimo, on uglavnom za sve lokalne, regionalne i nacionalne političke strukture najviše služi za nekakvu vrstu PR-a. Onda se danas na svim razinama brojke broje tako da ispadnu veće. Vir bilježi rekorde u nekomercijalnom smještaju, no od tih titula lokalna uprava, kao ni država, nema veliku dobit.”

Nekomercijalni turizam uz probleme s isplativošću i vjerodostojnosti turističkih brojki donosi problem i kod održivosti turizma, smatra profesor. Vir s 50 tisuća kreveta na 30 kilometara kvadratnih, kaže, ima preveliku gustoću izgrađenosti.

“To su destinacije gdje više nema upravljanja održivosti, tu je održivost izgubljena upravo zbog gustoće. Dolazimo do zaključka da Vir i Medulin više nisu jedinice lokalne samouprave, to su resorti na 30 kvadratnih kilometara jer mu je takva gustoća. Dakle, tu je kultura takva da je turizam 80% ekonomije. Ta mjesta gube svoju normalnu funkciju. Mi se moramo boriti da destinacije poput Vira obranimo od takvog turizma”, rekao je profesor te dodao kako se povlači pitanje je li ta utakmica zapravo već izgubljena.